JEDNA JABUKA NA DAN - PESTICID BESPLATAN Istina o masovnom uzgoju hrane

Ubrzan i moderna načni života natjerao nas je da počnemo razmišljati o našem zdravlju i o zdravoj prehrani. Počeli smo zdravije živjeti, baviti se nekom vrstom rekreacije, sportom ali i zdravo jesti. Sigurni smo da ste i vi među onima koji su barem jednom u životu rekli – moram na dijetu!

Pročitajte i ovo otkriven je klorpirifos U voću iz Hrvatske otkriven zabranjeni pesticid opasan za djecu Nedopuštene količine Budite oprezni: Povlači se još jedna omiljena namirnica, puna je pesticida

Da bi izbjegli nakupljanje ovih najgorih neprijatelje našeg tijela –kilograma, počeli smo razmišljati o zdravoj prehrani. Gotovo da ne postoji osoba koja voće i povrće ne smatra zdravima. Oni i jesu zdravi.

Postoji ALI!

Većina povrća koje konzumira Europa uzgajana je u grijanim politunelima ili staklenicima, tako da rajčice možemo jesti u siječnju, matovilac u kolovozu, papriku u ožujku. Naime, na otvorenim poljima oštra će zima ubiti insekte i plijesni koje bi mogle ugroziti usjev. U toplim i vlažnim politunelima štetočine uživaju, pa poljoprivrednici koriste veće količine insekticida i fungicida. Možemo li se vratiti na Status Quo i početi uzgajati zdravo povrće ili je za to prekasno?

Odgovor na to pitanje potražili smo u Institutu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. Osim što im je prvotna namjena sprječavanje, uništavanje i kontroliranje bilo kojeg nametnika, pesticidi služe za sprječavanje neželjenih vrsta bilja ili životinja koje uzrokuju štetu u proizvodnji, spremanju, transportiranju ili prodaji hrane, poljoprivrednih usjeva, drva i drvenih proizvoda te proizvodnji hrane za životinje.

'Ovaj termin obuhvaća i regulatore rasta biljaka, defolijante, sredstva za sprječavanje prijevremenog opadanja plodova te kemijska sredstva koja se koriste prije ili nakon berbe, kako bi se spriječilo prerano truljenje plodova tijekom skladištenja ili transporta', objasnila nam je Gordana Jurak, dipl. ing., iz Odjela za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane i predmeta opće uporabe - Referentnog centra Ministarstva zdravlja za analize zdravstvene ispravnosti hrane.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Environmental Working Group pokazalo je da među analiziranim voćem, upravo jabuka sadržava najviše pesticida i to već petu godinu za redom. Dok smo do sada mislili da je njezina kora zapravo najzdraviji dio jabuke, najnovija istraživanja pokazuju sasvim suprotno. Pitamo se hoćemo li ikada znati pravu istinu o tome što jedemo?

Doktorica Jurak smatra kako je teško tvrditi da se baš na jabukama nađe najviše pesticida, te napominje kako njihova količina ovisi o mnogobrojnim faktorima među kojima i vrsta tla, odnosno zemlje iz koje su uzorci uzeti, način analize te količina uzetih uzoraka.

'Ako su te godine više analizirane jabuke onda je za pretpostaviti da će se statistički i one više pojaviti kao voće s pesticidima. Što se tiče američkih studija teško je uspoređivati jer su u Europskoj uniji pristupi i pravila drugačiji', napominje dr.sc Jurak te dodaje kako je teško izdvojiti koja se hrana najviše tretira jer u konvencionalnoj proizvodnji hrane, jer se gotovo sva hrana tretira pesticidima.

Pesticidi nas okružuju

Iako ne postoje dokazi o njihovoj štetnost, pesticidi se zasigurno nalaze svuda oko nas, a ukoliko se hrana tretira nepravilno, postoji mogućnost da umjesto zdravlja na stol dobijemo otrove, odnosno pesticide. Mjesta za paniku nema, napominje dr.sc. Jurak, no postoje brojni slučajevi povlačenja određenih vrsta pesticida s tržišta upravo zbog njihove štetnosti.

'Za neke pesticide je dokazano da imaju kancerogeno, mutageno djelovanje dok se za mnoge sumnja da utječu na djelovanje endokrinog sustava. Prilikom aplikacije pesticida osobe koje koriste pesticide, ukoliko su neoprezne, mogu se akutno otrovati s teškim posljedicama', rekla je dr.sc. Jurak.

'Naravno da se može uzgajati voće i povrće, koje je zdravo danas je sve veći trend uzgoja organske ili eko hrane koja mora zadovoljiti pravila takve proizvodnje. Hrana koja se ne tretira pesticidima bit će vizualno neugledna i urod će biti znatno manji nego da koristimo pesticide, ali ćemo barem biti sigurni da nema pesticida koje smo svjesno dodali. Ostaje nam samo utjecaj okoliša gdje kruže pesticidi pa kroz elemente okoliša (zrak, voda, tlo) dolaze do našeg proizvoda', objasnila nam je Sanja Jelušić, dipl. ing. preh. teh., nutricionist iz Centar za preventivnu medicinu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“.

Zdravo, a nezdravo

Na popisu voća i povrća koje sadrže najveću dozu pesticida , prema nekim istraživanjima, su i celer, jagode, breskve, špinat, nektarine, paprika i zeleno lisnato povrće.

Zbog izuzetno niske kalorijske vrijednosti i velike količine vode koju sadrži, zelena salata apsolutni je prvak na popisu namirnica uključenih u borbu protiv suvišnih kilograma. Upravo zbog njezine široke konzumacije, zelena salata koja dolazi u naše trgovine proizvodi se u staklenicima, u zatvorenom prostoru, a ujedno spada u vrstu povrća koju je potrebno tretirati pesticidima više od ostalih vrsta povrća.

Najveći dio salate, čak 95% čini voda, a preostalu količinu od oko 5% čini čitav niz dragocjenih vitamina i minerala. Za njezin rast i razvoj potrebna joj je voda. Nameće se zaključak da kada je se tretira pesticidima dolazi do kontaminacije vode u tlu kojom se potom salata hrani kako bi ojačala i narasla, a pesticidi tako ulaze u njezinu staničnu strukturu i postaju sastavni dio salate. No doktorica Jurak dala nam je odgovor i na ovo pitanje.

'Ako se zelena salata tretira prema pravilima, poštujući karence, onda ostaje vrlo mala količina. Na salati se pretežno mogu naći fungicidi koji sprečavaju truljenje salate kojima je ona podložna, fungicidi spadaju u skupinu pesticida koja ima manje štetan učinak na zdravlje', napominje dr.sc. Jurak te dodala i kako utjecaj na zdravlje ljudi ovisi o vrsti pesticida koji se koristi, o njegovoj koncentraciji koja se može naći na proizvodu te o dobnoj skupini koja ih konzumira.

Izbjegavanje svih vrsta voća i povrća nije rješenje, stoga je ključ u pravilnoj proizvodnji i upotrebi pesticida i ostalih otrova u borbi sa štetočinama. Da bi nam voće i povrće na police dućana, a potom i na naš stol stiglo savršenih dimenzija, boje i kvalitete, uporaba pesticida je očito nužna.

Kakva nas budućnost čeka?

Zbog sve većeg broja stanovnika i veće potrebe za proizvodnjom hrane te modernog konzumerizma, ljudska vrsta više nije u mogućnosti prepustiti prirodi da obavi svoj dio posla. Rizici su veliki, no o štetama i utjecaju pesticida i ostalih otrova na okoliš nešto je o čemu ćemo zasigurno raspravljati u godinama koje su pred nama.

Ostaje nam u ove tople dane uživati u hladnoj voćnoj salati ili laganom obroku sastavljenom od puno povrća koje je, iako sadrži manju količinu pesticida, prijeko potrebno za uravnoteženo funkcioniranje našeg organizma.

Također vodite brigu o čistoći hrane. Isperite sve voće i povrće prilikom konzumacije, pa čak i ono upakirano pod nazivom 'spremno za upotrebu'. Iako voda neće isprati sve pesticide, one površinske zasigurno hoće. Koristite mlaku vodu, ne prevruću, a u uklanjanju pesticida pomaže i ocat. Voće i povrće koje možete – ogulite. Ili pak prilikom sljedećeg posjeta tržnici potražite najneuglednije plodove, manja je vjerojatnost da su tretirani pesticidima.

Preporuke liječnika

'Pravilna prehrana i stjecanje poželjnih prehrambenih navika utječe na sveukupni zdravstveni sustav pojedinca. Vrlo važan aspekt o kojem treba voditi računa su postupci proizvodnje hrane, očuvanje kvalitete hrane kako bi bila sigurna za upotrebu. Proces osiguranja kvalitete hrane započinje definiranjem samog uzgoja hrane, procesiranjem (kuhanje, pakiranje...) te korištenje raznih konzervansa i aditiva.

Spoznaja o postupcima pravilnog uzgoja, procesiranja i čuvanja hrane ključna je kako bi se izbjegla mogućnost unošenja različitih kontaminanata iz hrane koji u nekim koncentracijama i uvjetima mogu biti opasni za zdravlje ljudi. Stoga potrebno je edukacijama i informiranjem omogućavati što više spoznaja o sastavu hrane, važnosti nutrijenata, izvorima i mogućnostima izloženosti kontaminantima te osnovnim procesima prerade i čuvanja hrane.

Prisutnost aditiva, pesticida i konzervansa gotovo je nemoguće izbjeći, no korištenjem tih spojeva na propisan način te kupovinom proizvoda i namirnica priznatih proizvođača, koji su prošli redovite kontrole, rizik je sveden na minimum.' (Institut za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook