Do ožujka ministrica financija Martina Dalić planira uzeti kredit da vrati stari od 750 milijuna eura. I tako već godinama, ali nakon pada kreditnog rejtinga financijski analitičari upozoravaju kako bi kamata mogla biti veća.
Pročitajte i ovo
Posljednja kamata bila je 6,75, a iduća kamata je naravno opasnija. To ovisi o mnogo faktora, a činjenica je da je pao kreditni rejting, svi upozoravaju da bi nam kamata mogla biti iznad sedam posto. To znači ako je državi sedam posto svi ostali će morati plaćati veću kamatu, prije svega privatni sektor.
Martina Dalić testirat će se koliko je uspješna u tom lomljenju investitora da smanji kamatu, a ona će ove godine morati posegnuti za više od 26 i pol milijardi kuna kredita. Neće se zadužiti ponovno, nego će kao i obično uzeti ovaj kredit da vrati stari.
Najveći dio bit će od gotovo 15 milijardi kuna da pokrije proračunski minus za kojeg već mnogi smatraju da će biti veći. 10 milijardi kuna bit će potrebno da se vrate dugovi i kamate od svih kredita od zadnje godine ili desetljeća.
U vanjskom smo dugu došli do 100 posto BDP-a, a Banski dvori se hvale da smo po javnom dugu u zlatnoj europskoj sredini. Običnim ljudima te Vladine rečenice malo što znače. Kad pogledamo HDZ-ovih osam godina, javni dug je s 87 milijardi u ovom trenutku porastao na 139 milijardi kuna.
Prema tome, 2003. godine svaki je građanin participirao s 18.464 kune, a u 2010. sa 31.540 kuna.
Najveća opasnost jamstava su brodovi, nismo ih privatizirali, sad smo došli do završnice i treba građanima jasno reći, možda će se spasiti 15.000 radnih mjesta, ali svi porezni obveznici možda će morati ta jamstva koje je država davala godinama za brodograđevnu industriju platiti 12 milijardi kuna.
