U ovogodišnjem izvješću SOA-e, koje broji četrdeset stranica, znatan se dio odnosi na opasnosti od terorizma. U Hrvatskoj, zaključuje se, teroristički napad nije vjerojatan, ali se njegova mogućnost ne može isključiti.
Pročitajte i ovo
"U državama hrvatskog jugoistočnog susjedstva koje imaju brojne radikalne islamističke zajednice vjerojatnost napada je umjerena, dok vjerojatnost terorističkih napada u državama zapadne Europe ostaje visoka", kaže se u izvješću, u kojem je izbjegnuto spominjanje konkretnih država. U tim istim "državama jugoistočnog susjedstva" trenutačno ima više od 10.000 sljedbenika salafizma okupljenih u više desetaka tzv. paradžemata i nekoliko enklava, kaže se u izvješću.
Dodaje se da, s obzirom na dobar ugled, položaj i prava muslimanske zajednice, radikalni islamizam u Republici Hrvatskoj nije naišao na veći odziv.
U Hrvatskoj nekoliko desetaka salafista
"Broj sljedbenika salafizma u Hrvatskoj je vrlo mali i čini ga nekoliko desetaka osoba koji ne pozivaju na nasilje. Ipak, postojanje brojnih radikalnih islamista u državama hrvatskog jugoistočnog susjedstva povećava rizik od terorističke prijetnje za cijelu jugoistočnu Europu", zaključuje SOA.
U dijelu koji govori o terorizmu kaže se i da je na području pod kontrolom ISIL-a boravilo ukupno sedam osoba koje imaju i hrvatsko državljanstvo. Od njih, samo jedna osoba ima isključivo hrvatsko državljanstvo, dok su drugi dvojni državljani i nikada nisu trajno živjeli u Hrvatskoj.
Trenutno ih je na području pod kontrolom ISIL-a šest, jer se jedna osoba vratila u državu porijekla u zapadnoj Europi gdje je i ranije živjela.
SOA i dalje radi na slučaju Tomislava Salopeka kojeg je otela egipatska podružnica ISIL-a i objavila njegovo ubojstvo. SOA provodi aktivnosti s ciljem utvrđivanja svih okolnosti otmice.
Lijevi i desni ekstremisti nisu prijetnja
U dijelu izvješća koji govori o ekstremizmu tek se ovlaš spominju "lijevi i desni ekstremisti" u Hrvatskoj za koje se kaže da i dalje nemaju šire potpore javnosti i imaju vrlo malo pokretačkog potencijala. Stoga se zaključuje da njihove aktivnosti ne predstavljaju značajniju prijetnju nacionalnoj sigurnosti.
Spominju se, međutim, "pojedine navijačke skupine srbijanskih nogometnih klubova" koje ističu protuhrvatska, četnička i velikosrpska obilježja na sportskim natjecanjima, pri čemu u tome sudjeluju i pojedinci koji su hrvatski državljani.
"U malom dijelu populacije mlađih pripadnika srpske nacionalnosti zamijećeno je simpatiziranje velikosrpske i četničke ideologije i simbolike, osobito na društvenim mrežama, koje za sada ne predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti, ali dovodi do narušavanja sigurnosne situacije na lokalnom nivou", zaključuje SOA.
U izvješću se konstatira i da je tijekom 2016. godine detektirano najmanje 7 pokušaja državno sponzoriranih kibernetičkih napada na zaštićene informacijske i komunikacijske sustave državnih tijela Republike Hrvatske.
Rekordan broj sigurnosnih provjera
U 2016. godini obavljeno je 6716 sigurnosnih provjera, što je do sada najveći broj obavljenih provjera u jednoj godini.
Od ovog broja, 6131 sigurnosna provjera bila je za stjecanje uvjerenja (certifikata) za pristup klasificiranim podacima po zahtjevima UVNS-a i VSOA-e. Ostalih 585 provjera bile su temeljne sigurnosne provjere po zahtjevima Vlade RH, Hrvatskoga sabora, MVEP-a, MUP-a, VSOA-e, DORH-a i drugih tijela. Za 107 osoba dano je negativno mišljenje u smislu postojanja sigurnosnih zapreka. Provedeno je i 19 sigurnosnih provjera za pravne osobe, radi stjecanja certifikata poslovne sigurnosti.
SOA je u odnosu na 2012. godinu, na godišnjoj razini, 3 puta povećala ulaganja u razvoj i modernizaciju. U 2016. godini zadržana je otprilike ista razina izdvajanja za razvoj kao i 2015. godine. Ulaganje u razvoj i modernizaciju omogućuju SOA-i držanje koraka s modernim tehnologijama i razvoj novih sposobnosti.
Cijelo izvješće SOA-e možete pročitati ovdje.
