Izvješće EK-a o mjerama RH za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža

Europska komisija je objavila svoje prvo izvješće o mjerama koje je Hrvatska od srpnja poduzela na ispravljanju makroekonomskih neravnoteža, u kojem je dosadašnji napredak ocijenila djelomičnim, ograničenim te nejednakim po različitim područjima.

Pročitajte i ovo četiri ključna područja Objavljeno veliko izvješće o vladavini prava u zemljama EU-a: Evo gdje je Hrvatska podbacila Predizborna kampanja Bauk je SDP-u donirao 3010,66 eura. Znate li tko je rođen na taj datum?

Europska komisija je u ožujku nakon dubinske analize makroekonomske situacije zaključila da u Hrvatskoj postoje prekomjerne makroekonomske neravnoteže zbog velikih vanjskih obveza, slabljenja izvoza i brzo rastućeg duga opće države. Stoga, Komisija prati provedbu mjera koje Hrvatska poduzima i o tome redovito izvješćuje Vijeće EU-a. Sljedeće izvješće Komisija ja najavila za siječanj sljedeće godine.

Komisija je početkom lipnja uputila Hrvatskoj niz specifičnih preporuka za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža, koje se odnose na: fiskalnu politiku, učinkovitost javnih rashoda, poreznu politiku i dugoročnu održivost javnih financija, funkcioniranje tržišta rada i učnikovitiji obrazovni sustav, strukturne mjere za poticanje rasta i konkurentnosti, uključujući poboljšanje učinkovitosti javne uprave. Osim toga, upućena je preporuka za financijski sektor vezana za očuvanje stabilnosti bankarskog sustava.

Grčić: Vladin cilj da deficit 2015. bude jedan posto manji u odnosu na rebalans

Mjere koje se odnose na fiskalnu politiku, iako su relevantne za makroekonomske neravnoteže, nisu pokrivene ovim izvješćem jer su dio drugog postupka - Procedure prekomjerenog deficita, o čemu Komisija radi zasebna izvješća.

Hrvatska Vlada je kao odgovor na te preporuke 30. srpnja prihvatila Plan provedbe specifičnih preporuka.

"Napredak u mjerama za ispravljanje makrokenomskih neravnoteža jako je nejednak po različitiim političkim područjima", kaže se u prvom izvješću Komisije.

Glavni zaključci izvješća su: napredak u važnim fiskalnim strukturnim reformama je nesustavan i djelomičan i s rizičnim izgledima za provedbu; pripreme za reviziju rashoda su pokrenute, ali vremenski okvir za provedbu tih zaključaka nije utvrđen; pooduzeti su koraci za uvođenje poreza na nekretnine ali još nije sigurno hoće li se primjenjivati od siječnja 2016.; potrebno je izraditi mjere za poboljšanje održivosti mirovinskog sustava; ambicije za poboljšanje učinkovitosti zdravstvene skrbi kratkoročno gledajući su ograničene.

Komisija navodi da je zabilježen određeni napredak u funkcioniranju tržišta rada, posebice usvajenjem zakona o reformi tržišta rada, ali dodaje da je potrebno definirati daljnje mjere za uklanjanje prpreka za stvaranje radnih mjesta na temelju revizija koje su u tijeku.

Također se kaže da će poslovna klima vjerojatno biti na dobitku od planiranog jačanja okvira za rano spašavanje poduzeća te od reforme regionalne državne uprave.

S druge stranae, napredak u uklanjanju parafiskalnh nameta znatno je sporiji od očekivanog. Planiraju se su samo ograničeni koraci na poboljšanju upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu i njihovo restruktuiranje kasni za planovima. Također postoji opasnost da će kasniti reforme javne uprave i donošenje protukorupcijskog okvira, navodi Komisija.

"Postoji jasna potreba za ubrzanja reformskog momentuma. Iako je proces pokrenut usvajanjem nekoliko reformi i plana za četiri daljnje političke mjere kao odgovor na specifične preporuke, bit će potrebni znatni politički i administativni napori na provedbi strukturnih reformi", kaže Komisija, dodajući da se kao potpora tim naporima mogu koristiti sredstva iz strukturnih fondova EU-a.

Komisija u svom dokumentu opisuje makroekomsku situaciju i navodi da vanjska potražnja jača svoj doprinos rastu - u drugoj polovici ove godine doprinos domaće potražnje rastu BDP-a bio je negativan (2,9 postotnih poena), a doprinos neto izvoza je bio pozitivan (2,1 postotna poena).

Komisija dodaje da bruto investicije u fiksni kapital i građevinski sektor i dalje djeluju nepovoljno na BDP, dok proizvodnja i izvoz roba daju pozitivan doprinos. Izvoz roba i usluga porastao je za 7,9 posto, uglavnom zbog rasta izvoza roba (16 posto), dok je izvoz usluga pao za 0,1 posto. Također je počeo rasti i uvoz (2,2 posto).

Što se tiče stope nezaposlenosti, Komisija je konstatirala da je ona pala na 17,5 posto u kolovozu, šesti mjesec zaredom, ali također i da je broj zaposlenih pao za 2,1 posto u odnosu na godinu dana ranije.

Komisija, kaže da nedavni indikatori daju "mješovitu sliku" u vezi s ekonomskim izgledima, da proces unutarnje devalvacije daje neke plodove, posebice u smislu vanjskog uravnoteženja, ali da se to odvija sporo te da potrebe razduživanja privatnog i javnog sektora negativno utječu na unutarnju potražnju.

Komisija je komentirala izdvanje HZZO-a iz državne riznice, ističući da će to u praksi povećati proračune bolnica i time smanjiti rizik od zaostalih potraživanja, ali i da će o određenoj mjeri ukloniti pritisak za poboljšanje troškovne učinkovitosti bolnica.

Komisija navodi da su "nezgrapno" poslovno okruženje i niska efikasnost javne uprave, uključujući pravosudni sustav, prepoznati kao glavne prepreke za konkuretnost hrvatskog gospodarstva te opisuje korake koje vlasti poduzimaju na ispravljanju tih nedostataka.

Komisija opisuje i mjere koje se poduzimaju radi poboljašanja stratešgko planiranja korištenja fondova EU-a i povećanju administrativnih kapaciteta, dodajući da su u sustavu upravljanja fondovima EU-a identificirane "duboke slabosti", koje otežavaju apsorpcijske kapacitete za povlačenje sredstava.

Komisija navodi da postoji znatna nesigurnost u vezi s postizanjem napretka na sprečavanju i borbi protiv koruopcije i poboljšanju okvira za javne nabave. Kaže se da je najavljeno da će ove godine biti usvojena nova protukorupcijska strategija, ali da u ovom trenutku nije jasno kada će se to dogoditi niti koje bi mjere sadržavala. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook