Usvajanjem zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku cilj je ojačati zakonodavni i institucionalni okvir koji podupire stabilnost hrvatskog gospodarstva, rekla je Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, na konferenciji za novinare.
Pročitajte i ovo
Dalić je rekla da je Vlada na usvajanje zakonskog prijedloga bila potaknuta poteškoćama s kojima se suočava Agrokor, ali da on nije namijenjen Agrokoru i njegovim donošenjem neće nastupiti nikakve direktne posljedice ni za jednu kompaniju, pa ni za Agrokor.
No, nakon što se on donese Agrokor će, kao i druge kompanije koje ispunjavaju uvjete, imati okvir na koji će se moći pozvati ukoliko zaključe da su se suočile sa stečajem.
Na koga će se novi zakon odnositi
Kompanija se na zaštitu ovoga zakona može obratiti u slučaju da je suočena s predstečajnim ili stečajnim razlozima, odnosno problemima nelikvidnosti i prezaduženosti, a zapošljava više od 5.000 radnika (individualno ili zajedno s povezanim pravnim osobama) i duguje više od 7,5 milijardi kuna.
Ukoliko kompanija podnese zahtjev za stečaj, a sud utvrdi da odgovara kriterijima novo zakona, sud će postaviti izvanrednu upravu.
Zahtjev za pokretanje postupka izvanredne uprave može podnijeti dužnik sam ili vjerovnik uz suglasnost dužnika. "To dokazuje da ovaj zakon je sukladan Ustavu i drugim zakonima jer ne otvara prostor da bi država mogla invanzivno djelovati prema bilo kojoj kompaniji", rekla je Dalić, pojasnivši da sam zakon, kada se donese, neće imati nikakve posljedice na upravu Agrokora. "Kada se i donese Uprava Agrokora, svi njihovi poslovni partneri i dalje trebaju nastaviti raditi na traženju načina za razrješavanj problema", rekla je Dalić.
Kao razlog predlaganja ovog zakona Dalić je navela to što sistemske kompanije u slučaju poteškoća mogu izazvati neželjene posljedice na hrvatsko gospodarstvo.
Proces izvanredne uprave, pojasnila je Dalić, predviđen je na rok od godinu dana, uz mogućnost produljenja na još tri mjeseca odlukom suda.
Izvanrednog povjerenika imenovao bi sud na prijedlog Vlade, a njemu bi pomagao savjetnik za restrukturiranje, pravna osoba koja ima iskustva u međunarodnim poslovima.
Šprlje: Zakon je u skladu s Ustavom
Ante Šprlje, ministar pravosuđa, rekao je da je zakonski prijedlog propitalo mnogo pravnika i postignuto je suglasje da je on u skladu s Ustavom. Za tvrdnje da Vlada priprema zakon koji je protuustavan, Šprlje kaže da se u medijima komentirao nekakav draft koji se razlikuje od predloženog zakonskog prijedloga kojeg je Vlada usvojila na netom održanoj sjednici.
"Držimo da je ovaj zakon ustavan, njegovi su temelji valjani, nema potrebe za dizanjem panike vezanim za ustavnost", rekao je Šprlje, koji vjeruje da će Vladin zakonski prijedlog u Saboru imati potrebnu većinu jer se radi o potrebnom zakonu.
Dalić je rekla da je dobro to što se uprava Agrokora približava dogovoru s kreditorima, a ukoliko se dogovor potpiše ona očekuje da će u vrlo kratkom roku biti sanirani dugovi dobavljačima. Na pitanje je li točno da su i državne tvrtke bile među onima koje su blokirale Agrokor Dalić nije precizno odgovorila.
"Eventualne blokade posljedice su poslovnih odluka pojedinih tvrtki, tražbina koje te tvrtke imaju, njihovih dospjelosti i trenutak i tajming kada su poslovodstva odlučila prisilno naplatiti tražbine, ne mogu komentirati", rekla je Dalić.
Potvrdila je da se sastala i s predstavnicima ruskih banaka, kreditora Agrokora, koji su je informirali o svojim potraživanjima, a ona njih o stavovima Vlade da Agrokor mora samostalno pronaći dogovor sa svojim kreditorima i da odgovornost za takav dogovor leži na vlasniku i upravi.
"Privatne kompanije su za Vladu privatne kompanije, u njih država ne želi direktno intervenirati. Ali posljedica između ostalog i takvih razgovora jesu zakoni koje smo donijeli jer takva kompanija može imati sistemski rizik za Hrvatsku", rekla je Dalić.
