Oni su pomno pretražili sadržaje želudaca 15 morskih pasa mekuša koji nisu uspjeli uteći ribarskim koćama od prosinca 2005. do travnja 2007. godine u sjevernom Jadranu.
Pročitajte i ovo
U novom broju znanstvenog časopisa "Natura Croatica" navodi se da je dužina tijela pasa iznosila između 50 i 152 centimetra, pa se nipošto ne radi o najvećim, gorostasnim psinama, koji mogu dosegnuti 18 metara, ali ni o "psićima" pigmejima koji narastu tek dvadesetak centimetara.
Morski psi red su riba star 800 milijuna godina, mesožderi su i nalaze se na vrhu hranidbenog lanca, pa su oni u moru ono što su lavovi na kopnu, ili čovječja ribica u našem podzemlju.
FASCINANTNO Otkrivena prava istina o morskim psima
Mnogo je zanimljivosti vezanih za njihov život: primjerice već u majčinoj utrobi, prije nego što dođu na svijet, dobiju više redova zuba, a tijekom života izgube ih i po trideset tisuća.
Za razmnožavanje im ponekad nije potrebna oplodnja pa stručnjaci kažu da se mogu razmnožavati tzv. partenogenezom. Uza sve to, znaju se ponašati i kanibalski, tj. jesti meso vlastitih vrsta.
Sitnež u želucima proždrljivaca
Međutim, umjesto progutanog broda s ljudima, stručnjaci su u želucima 15 nesretnih mekuša našli sitne ribe inćune i nešto ugotica, koje i same često obilno zaglave u koćama jer po danu žive na samom dnu. Najviše su pronašli desetonožnih rakova i to vrsta poznatih u narodu kao zdravemarije, čistači i vodari.
Inače, čistači se hrane organskim tvarima koje se raspadaju i tako čiste more. Kad su napadnuti, spašavaju se odbacivanjem nogu, koje mu se brzo obnove.
Bilo je u želucima još i malo sipa te nekih biljki i algi, što je valjda jednako kao da su u želucu alkoholičara našli mlijeko.
A želudac jednog proždrljivca, što je možda još najgore, bio je - potpuno prazan. Prema onome što su objavili stručnjaci Instituta za oceanografiju iz Splita, u Jadranu je zabilježeno oko 30 vrsta morskih pasa, od kojih neki dolaze samo privremeno.
Najopasniji među njima je modrulj. Naraste od tri do četiri i pol metra i dostiže težinu od oko 150 kilograma. Privuče ga krv pa zabunom, kažu stručnjaci, može napasti i ljude. Napadi su rijetki, ali se modrulj smatra potencijalno opasnim morskim psom. No, u Jadranu su daleko češće manje vrste morskih pasa.
Morski psi se hrane bolesnim ili iznemoglim jedinkama pa imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja morskog ekosistema. Nestankom morskih pasa došlo bi do poremećaja u prirodnoj selekciji. No, i takvi želuci, imaju svoja ograničenja i svoje nametnike.
Otjerale ih "zvučne bombe"
Spomenuta analiza otkrila je da je čak 13 morskih pasa imalo nametnike, od kojih 12 obliće te po troje metilje i trakavice. Najčešći oblić je onaj vrste "Cucullanus micropapillatus", od koje su ukupno zabilježene 44 odrasle jedinke i čak 198 ličinki. Većina jadranskih pasa ugrožena je pa je zakonom zabranjeno njihovo namjerno ubijanje. Našeg mekuša je Međunarodna udruga za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN) proglasila ugroženom vrstom, jer ga hvataju pridnenim mrežama koje povlače koće, stajaćicama i svim drugim mrežama.
Na nekim područjima Mediterana broj mu jako smanjen, no u Jadranskom moru, čini se, broj mu je stabilan.
Splitski ihtiolog Alen Soldo nedavno je izrazio duboku zabrinutost za sudbinu jadranskih morskih pasa. U Slobodnoj Dalmaciji izjavio je kako tijekom svog nedavnog istraživanja u Jadranu nije pronašao ni jednog morskog psa!
Iako se u Jadranskom moru svakodnevno kreće nekoliko desetaka tisuća morskih pasa, u vrijeme kad je norveški brod "Northern explorer", koristeći snažne seizmičke "zvučne topove", istraživao naftu u jadranskom podmorju, morski psi su jednostavno nestali.
"Nijednog nije bilo u moru, a čak smo koristili i primamljivače. Naišli bismo sigurno barem na modrulja. To je čudna koincidencija s obzirom na to što se u to vrijeme dogodilo želvama", kaže Soldo.
On, ali i svi drugi biolozi, kao i mnogi ljudi koji ribe poznaju malo više od onoga što o njima mogu naći u običnim udžbenicima, kažu da se ne trebaju ljudi bojati morskih pasa, nego tobožnje morske nemani ljudi.
Od morskih pasa strada godišnje u svijetu manje od deset ljudi, a u isto vrijeme od ljudi sto milijuna morskih pasa, upozorio je nedavno časopis "Priroda" pozivajući se na jedno javno predavanje. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
