Iz Papinog povijesnog posjeta Europskom parlamentu može se iščitati mnogo toga, ali prije svega izdvojila bih činjenicu da je Papa Franjo u svakoj rečenici podsjećalo EU da je nastala na paradigmi kršćanskog oprosta nakon Drugog svjetskog rata i to voljom praktičnih vjernika. Pekao je jasno rekao da se Europa mora vratiti svojim kršćanskim korijenima.
Ostao je tako Papa potpuno na tragu prethodnika koje je često i citirao, Ivana Pavla II i Benedikta XVI, dvojice papa koji su bili duboko nesretni što se EU u svojim temeljnim aktima odrekla spominjanja svojih kršćanskih korijena. EU je, naime, iz preambule svog temeljnog akta izbacila svoje kršćanske korijene, i to Europska Unija koja se donedavno kolokvijalno zvala ekskluzivan kršćanski klub.
Podsjetio je Papa parlamentarce da je demokracija uspjela kao najpoželjniji poredak jer je Europa kontinent na kojem je kršćanstvo ostavilo najdublji trag. Na skripti pape Leona XIII utemeljena cjelokupna socijalna politika.
Zapaženi govor Pape: Na Europu se gleda kao na baku koja više nije plodna!
Papa je nakon gotovo dvije godine pontifikata počeo razumijevati EU kao politički koncept i rastući sekularizam u EU. Zato je u više navrata govorio o zaštiti života i vrijednosti obitelji.
Papa je Europu nazvao oronulom, zastarjelom, i to Europu koja ima snažnu socijalnu politiku.
No, ključna Papina politička poruka ipak je bila ona koju nije izrekao. A to je Ukrajina, jedno veliko krizno žarište u svijetu. Sveta Stolica ima veliku zadršku po pitanju ukrajinske krize, od samog početka, iako tamo ima mnogo vjernika. To je zbog odnosa Vatikana sa moskovskom patrijaršijom.
Što se tiče Balkana, tu Papa dominantno misli na Bosnu i Hercegovinu, koja je dugo u fokusu Vatikana, misli i na Srbiju, ali ne misli na Kosovo koje Sveta Stolica nije priznala i neće dok to ne učini Srbija.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
