453833
453833
453833
453833
453833

ISTRAŽIVANJE Provjerite gdje je u Hrvatskoj najveći rizik od siromaštva

  • , 17.10.2016., 14:39
  • Autor:
  • komentara

Državni zavod za statistiku proveo je istraživanje ''Mapiranje i procjena geografske raspodjele rizika od siromaštva i socijalne isključenosti za mala područja Republike Hrvatske''.

 
 
 
 
Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj najveća u Brodsko-posavskoj županiji (Video: Vijesti Nove TV u 14)
Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj najveća u Brodsko-posavskoj županiji (Video: Vijesti Nove TV u 14)

Procjenjuje se da u Hrvatskoj oko 803 tisuće osoba (19,2 posto) godišnje uprihodi manje od 24 tisuće kuna, koliko iznosi prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo. 

Pokazalo je to istraživanje Državnog zavoda za statistiku, provedeno u suradnji sa Svjetskom bankom, objavljeno u ponedjeljak. 

"Mapiranje i procjena geografske raspodjele rizika od siromaštva i socijalne isključenosti za mala područja Republike Hrvatske" naziv je istraživanja koje je ustanovilo da je stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj najveća u Brodsko-posavskoj županiji (35,9 posto) i Virovitočko-podravskoj (33,4 posto), a najmanja u Zagrebu (9,8 posto) i u Primorsko-goranskoj županiji (11,9 posto). 

Nešto veći rizik od siromaštva je u kontinentalnoj Hrvatskoj (20 posto) nego u jadranskoj Hrvatskoj (17,4 posto), bar kad je riječ o dohodovnoj metodi. Riječ je o metodi čija je granica rizika od siromaštva postavljena na 60 posto medijana nacionalnoga ekvivalentnog dohotka temeljene na Anketi o dohotku stanovništva (EU-SILC).

Za razliku od nje granica potrošne metode postavljena je na 60 posto medijana nacionalne ekvivalentne potrošnje temeljene na Anketi o potrošnji kućanstava.

A po potrošnoj metodi je nešto manje ljudi, oko 717 tisuća (17,1 posto) godišnje trošilo manje od 23.919 kuna, koliko je iznosio prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo.

Prema toj metodi procjena stope rizika od siromaštva u kontinentalnoj Hrvatskoj je iznosila 19,4 posto, a u jadranskoj 12,6 posto. I po ovoj metodi najmanja je stopa u Zagrebu (5,9 posto) te u Primorsko-goranskoj županiji (9,1 posto), a najviša u Brodsko-posavskoj (33,9 posto) te u Karlovačkoj županiji 34,3 posto). 

Glavna svrha ovog istraživanja bila je razvoj detaljnih podataka o zemljopisnoj raspodjeli siromaštva i socijalne isključenosti. U njemu se po prvi put kao dio službene statistike primjenjivala metoda procjene za mala područja (Small area estimation), koja se temelji na kombiniranju podataka iz anketnih istraživanja s podacima popisa stanovništva iz 2011. godine, zahvaljujući kojoj su dobivene procjene rizika od siromaštva za područja županija te gradova i općina.

Anketna istraživanja na kućanstvima koje provodi Državni zavod za statistiku provode se na uzorku od nekoliko tisuća kućanstava te iz tog razloga nisu primjerena za procjenu siromaštva i socijalne isključenosti za mala geografska područja jer pouzdane rezultate za Hrvatsku daju samo na razini statističkih regija. Zbog toga su rezultati anketnih istraživanja kombinirani s podacima popisa stanovništva iz 2011., čime je osiguran potpun obuhvat nižih geografskih razina, koje nisu bila uključena u uzorak, kako bi se i za njih moglo procijeniti dohodak i potrošnja kućanstava te na kraju i stope rizika od siromaštva, poručuju iz Državnog zavoda za statistiku.

Poručuju također da podaci dobiveni ovim istraživanjem mogu poslužiti kao podloga za kreiranje politika usmjerenih na smanjenje siromaštva, promicanje socijalne uključenosti i poticanje regionalnog razvoja. Također mogu poslužiti i kao pomoć u korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova te osigurati učinkovitu raspodjelu raspoloživih sredstava namijenjenih za navedene svrhe.

 

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se