452982
452982
452982
452982
452982

ISTRAŽILI SMO Zašto mladi ulaze u politiku

  • , 31.10.2016., 09:18
  • Autor:
  • komentara

Zašto mladi ljudi ulaze u politiku, što od nje očekuju te smatraju li da je vrijeme za "smjenu generacija" na političkoj sceni provjerili smo sa članovima stranačke mladeži HDZ-a, SDP-a, Mosta i HDSSB-a.

 
 
 
 
Mladi političari zašto su se odlučili na ulazak u politiku (Foto: Facebook, Gojko Mirić/Glas Slavonije)
Mladi političari zašto su se odlučili na ulazak u politiku (Foto: Facebook, Gojko Mirić/Glas Slavonije)

Za Dnevnik.hr mladi su političari otkrili kako bi promijenili negativnu percepciju koju Hrvati imaju o političarima.

"Nisam imao fiks ideje"

Nenad Livun (30) predsjednik je Foruma mladih SDP-a. Zaposlen je u Ministarstvu poduzetništva i obrta na mjestu višeg stručnog savjetnika u Upravi za EU programe i projekte, a u politiku je ušao s 19 godina.

"Oduvijek sam bio zainteresiran za društvena događanja i politiku. Po odgoju i svjetonazoru sam lijevo i SDP je bio jedini logičan izbor za mene. Nikad nisam imao neke 'fiks' ideje da ću politikom mijenjati svijet i slične stvari. Za mene je politika samo alat kojim se, ako se dobro koristi, može pomoći ljudima u njihovim trenutnim životnim okolnostima", kazao je Livun za Dnevnik.hr i dodao kako Forum mladih SDP-a broji oko 7500 članova.

Istaknuo je kako postoje dva glavna razloga zašto Hrvati politiku i političare doživljavaju u negativnom kontekstu.

Nenad Livun (Foto: Facebook)

"Prvi je taj da političari rijetko kada pričaju pozitivno o svojim oponentima i njihovim politikama. Stavovi protivnika se uvijek predstavljaju negativnima i na njih se gleda s potpunom odbojnošću, što nije nužno uvijek i stvarna slika stvari. Uzmemo li u obzir da se veliki broj ljudi najčešće interno opredijeli za lijevu liberalnu ili desnu konzervativnu opciju, sasvim je logično da će taj veliki broj pojedinaca imati negativno mišljenje o političaru i politici na drugoj strani. Hrvatska je politika skoro od početka prožeta negativnošću, prljavim kampanjama i u zadnje vrijeme ružnim riječima, a kada se glasuje najčešće se glasuje protiv nekoga ili nečega, a ne za. Zato i jesmo u ovom začaranom krugu tema koje datiraju od prije 70 godina.

Drugi je razlog onaj iskustveni. Sasvim je prirodno i ljudski da učimo na principu pokušaja i pogrešaka, ali nakon toliko grešaka koje je uzrokovala politika i time direktno utjecala na živote ljudi, ne mogu zamjeriti svima koji političare doživljavaju negativno. Kada imate na optuženičkim klupama ljude koji su bili dio najviše vlasti, kako bi građani trebali vjerovati političarima? Teško", kaže Livun.

Smatra da mladi političari nisu u dovoljnoj mjeri zastupljeni u političkom životu Hrvatske.

"Mislim da to nije samo pitanje zastupljenosti mladih, već pružanja prilike mladima da se kao realizirani pojedinci uključe u politički život. Mi kroz Forum mladih SDP-a mlade učimo aktivizmu, radu s drugima, suradnji s civilnim društvom. Pružamo im poligone koji će ih politički i društveno realizirati, radimo predavanja i radionice gdje mladima iskustva prenose neki od najvećih europskih stručnjaka u raznim poljima i to sve s ciljem izgradnje sposobnih pojedinaca koji će sutra voditi društvo u boljem smjeru.

Nažalost mladim ljudima koji se žele baviti politikom u Hrvatskoj vrata nisu uvijek otvorena. To se u politici često događa i to je velik problem za naše društvo jer se tako gube kvalitetni ljudi koji s tim vještinama i novim idejama odlaze van. Ovo nije problem samo na razini političkih stranaka već i na razini države. Imamo mlade, pametne i sposobne ljude, a mi kao da ne znamo što s njima jer stričev tetak ima nećaka koji nema što raditi pa ga se treba negdje zaposliti. Trebamo shvatiti da nas je i 25 godina nepotizma dovelo tu gdje jesmo te preuzeti odgovornost, kako za vlastite sposobnosti, tako i za vlastita ograničenja. Treba pružiti priliku nekim novim licima da pokažu što mogu", kaže Livun.

Na pitanje je li došlo vrijeme za "smjenu generacija" na političkoj sceni, kaže kako taj termin sa sobom povlači određene negativne konotacije.

"Smjena je riječ koja nosi određene konotacije za koje ne smatram da su pozitivne. Idemo radije pričati o suradnji, o stvaranju nove slike i otvaranju novih poglavlja. Imali smo smjenu generacije u SDP-u i gdje nas je to dovelo sada - izgubili smo vrhunske stručnjake s višegodišnjim iskustvom, vlastiti identitet i realnu viziju politike koju zastupamo. Marginaliziralo se previše ljudi s tom "smjena generacija" pričom, a nama nije ništa bolje. Idemo ne smjenjivati, idemo surađivati i biti odgovorni. Idemo reći: “Ok. Mi imamo novu ideju, imamo znanje, imamo energiju i neke svoje vještine, vi imate iskustvo. Idemo izgraditi nešto zajedno. Ne moramo se boriti jedni protiv drugih jer nismo neprijatelji, idemo ne rušiti i podmetati si noge, idemo radije graditi. Takvu politiku u Hrvatskoj moramo pokušati uspostaviti", kaže Livun.

Upitan zašto je izlaznost na prethodnim parlamentarnim izborima bila niska, odgovara kako su "njihovi birači pokazali da im njihova politika ne odgovara te ostali kod kuće".

"Mislim da su glasači ljevice odaslali jasnu poruku politici 'okupljanja' koju je pokušao provesti SDP. Od koalicije s HSS-om, preko sastanaka s istim onim ljudima koji su do prije godinu dana blokirali Savsku ulicu i sličnih pokušaja 'ulizivanja' desnim biračima. To jednostavno ne smije biti naš smjer i tu su nam oči otvorili upravo birači koji nisu izašli glasovati", poručuje Livun.

"Poticaj, a ne čuđenje"

Josip Bilaver, 30-godišnji je predsjednik Mladeži HDZ-a koja broji više od 60.000 članova. Politikom se počeo baviti 2003. sa 17 godina.

"Budući da sam za naše prilike još uvijek relativno mlad, 30 mi je godina, još uvijek mi često postavljaju pitanja o razlozima bavljenja politikom. Međutim, kako sam rekao, u politici sam više nego jedno desetljeće, funkcije u stranci obavljam od 2008. godine i preuzimanje odgovornosti za mene nije strano. Budući da sam se vrlo mlad angažirao u političkoj stranci, nosi me uvijek ista emocija. Možda sam nekad nerealan i možda izjava da želim mijenjati svijet i da želim mijenjati svoju okolinu nabolje, zvuči idealistički, ali to uistinu tako funkionira. Da se svatko od nas angažira, i da svatko od nas preuzme odgovornost, a ne da čeka da netko drugi to za njega napravi, stvari bi se mogle mijenjati nabolje. Želim da se što više mladih ljudi politički angažira, jer oni su polet, nositelji novih ideja, jer mladost je jedina sposobna na velike promjene. Danas gradimo budućnost u kakvoj ćemo sutra živjeti mi i naša djeca. Ne želim da mlada osoba u politici bude čuđenje, već poticaj. Želim svojim životom, ponašanjem, djelovanjem, zalaganjem i poštenjem graditi sliku budućih mladih političara koji će vratiti povjerenje hrvatskih građana u političare. I na kraju, u politiku sam se odličio uključiti jer sam osjetio poziv da mijenjam mnoge stvari u politici, u društvu, te želju da se društveno angažiram. Za sve to, odabrao sam HDZ zbog ideološke i svjetonazorske podudarnosti", kaže Bilaver.

Josip Bilaver (Foto: Facebook)

Smatra kako je politika zbog ekonomske krize bila na udaru javnosti, a u takvoj situaciji normalno je da se od političara traži i najveća odgovornost.

"Mislim da je na svima koji se bave politikom obaveza da se ponašaju i djeluju u skladu sa pravilima te da svojim ponašanjem i primjerom vrate vjerodostojnost u politiku. Vjerodostojnost je bio i slogan HDZ-a u zadnjoj kampanji. Vjerujem da će naša Vlada u nadolazećem vremenu vratiti vjerodostojnost u hrvatsku politiku", kaže Bilaver.

Kaže kako su mladi u dovoljnoj mjeri zastupljeni u HDZ-u te smatra da bi se još više trebali uključivati u politiku.

"Političare bi trebalo više dijeliti na sposobne i one manje sposobne. Imamo mnogo starijih kolega koji još puno toga imaju za dati u politici, ponajprije svojim znanjem i iskustvom. Ipak, smatram da bi starije kolege trebale više mentorirati mlađim kolegama i pružati više prilika. Mladi s novim načinom razmišljanja sigurno mogu pridonijeti učinkovitijem radu politike i boljem imidžu u javnosti", kaže Bilaver.

Na pitanje zašto je izlaznost na prethodnim izborima bila niska odgovara kako je očito došlo do zasićenja birača.

"Izgubljeno povjerenje u političare"

Katarina Kozina, 29-godišnja je članica Mosta koju mnogi prozivaju najljepšom hrvatskom političarkom. Magistra je ekonomije na Fakultetu za turistički i hotelski menadžment u Opatiji, vatrogasna je časnica, a uz to i ekološka aktivistica i zaštitnica prirode, ali i autohtonih slavonskih proizvoda. U rodnom kraju osnovala je udrugu Eko Slavonija te ogranak svjetske organizacije i brenda Slow Food.

"Odlučila sam se politički aktivirati kako bih sudjelovala u promišljanju i donošenju odluka o budućnosti našeg društva", kaže Kozina.

Kaže da su ljudi izgubili povjerenje u političare je su oni dosad "radili sve u korist isključivo svoje opcije i za svoju osobnu korist, a ne za opće dobro".

"Politiku su namjerno ogadili svim iole poštenim ljudima, a pogotovo mladima. Mlade su sustavno patronizirale stranačke elite i onemogućavale im uopće ozbiljnije bavljenje politikom, osim u smislu podmladaka, koji su bili angažirani isključivo za potrebe političke kampanje i stranačkog inžinjeringa (zauzvrat im je obećavan i davan posao). Ostala mladež je prestala vjerovati da je uopće moguće dobiti priliku u sukreiranju ikakve politike i strateškog promišljanja države u kojoj žive", kazala je mlada političarka za Dnevnik.hr.

Ne smatra da mladi političari nisu dovoljno zastupljeni, ali tvrdi kako ih se planski i sustavno marginaliziralo, ugnjetavalo i onemogućavalo da dođu u poziciju da budu ikakav ozbiljan faktor u procesima odlučivanja, na bilo kojoj razini.

"Zato su se mnogi odlučili na aktivizam i pokrete otpora kroz razne udruge (manji broj), a drugi su pobjegli u strane države zbog nedostatka perspektive u vlastitoj. Preostali su odlučili ignorirati situaciju i odmahivati rukom na spomen politike i vezanih bitnih tema ili eventualno kukaju i komentiraju zbivanja u kafićima, na kaučima ili putem društvenih mreža", rekla nam je Kozina.

Katarina Kozina (Foto: Facebook)

Uvjerena je kako je došlo vrijeme za "smjenu generacija" na političkoj sceni.

"Prvenstveno zato što su mladi danas, ponajvise zahvaljujući internetu, puno osvješteniji o globalnim pitanjima i kretanjima, vanjskoj politici, tehnološkom napretku, inovacijama... i sposobni su promišljati avangardno i 'van kutije', što smatram ključnim za izlazak iz gospodarske krize te smatram da prijašnji kadrovi jednostavno nemaju sposobnosti niti tako razmišljati niti djelovati. Osim toga, s godinama su lišeni i entuzijazma, empatije i energije koju mladi uvijek posjeduju, ali bi im ti isti stariji 'kolege', nakon ustupljenog mjesta, itekako mogli i trebali pomagati, kao konzultanti, svojim savjetima zbog iskustva i mudrosti koju su ipak stekli kroz svoj angažman, ako uopće žele i dalje dobro za svoju državu", tvrdi Kozina.

Kazala je kako su mediji jedan od glavnih razloga niske izlaznosti na izborima.

"Osim toga, ljudi su se zasitili političkih prepucavanja i kadrovskih križaljki, željni su konkretnih rezultata i pomaka i teško im je uopće vise dobiti ikakav objektivan dojam i percepciju o opcijama koje su se predstavljale kroz kampanju pogotovo ovih zadnjih, prijevremenih izbora, gdje su doslovce bombardirani raznim političkim obećanjima i predstavama, na koja više nitko ne nasjeda, stoga je teško animirati ljude iz opće letargije da uopće biraju nekoga kome zaista vjeruju, pogotovo jer su navikli na biranje 'manjeg zla' ili glasanje 'protiv', a ne 'za'. Treba mijenjati cijeli politički sustav i drugačije animirati cjelokupno društvo, ali veća izlaznost će se dogoditi tek kada ljudi prepoznaju konkretnu dobrobit i pomake koje napravi bilo koja opcija, uostalom i Most je dokaz toga, utvrđivanjem svoje pozicije treće opcije prvi puta u povijesti Hrvatske", kazala je Kozina.

"Narod nezainteresiran za politiku"

Donna Šimatić je 23-godišnja studentica Ekonomskog fakulteta u Osijeku i predsjednica Mladih Hrvatskog Demokratskog Saveza Slavonije i Baranje. Politiku je, kaže, počela pratiti još kao osnovnoškolka.

"Kroz vijeće učenika bavili smo se projektima i organizacijom aktivnosti te mi je takav način rada pomogao da se usmjerim dalje. U političku stranku, u HDSSB, kao aktivist aktivno sam se uključila kad sam imala 15 godina, a svoje članstvo potvrdila sam s navršenih 18 godina. Kako sam u osnovnoj i srednjoj školi osmišljavala i organizirala razna projekte i aktivno sudjelovala u društvenom životu, to je bila dodatna motivacija da se aktivno uključim u politički svijet te da kroz taj način rada napravim nešto za mlade u Slavoniji i Baranji. Nakon završene srednje škole, željela sam upisati Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, ali kako sam se već rano uključila u politiku nisam htjela napustiti Osijek i Osječko-baranjsku županiju. U HDSSB-u sam prepoznala program koji je najviše odgovarao mojim pogledima na taj svijet. HDSSB je stranka koja daje veliku mogućnost mladima te prihvaćaju naše ideje i inicijative", kaže Šimatić.

Ističe kako su mladi HDSSB-a najbrojnija i najjača mladež u Slavoniji i Baranji.

"Brojimo oko 5 tisuća mladih članova koji u naših pet slavonskih županija aktivno sudjeluju u radu stranke. Naši seniori, cijelo predsjedništvo uvažava rad mladih, te je to samo jedan od razloga zašto mladi biraju HDSSB", kazala je.

Donna Šimatić (Foto: Gojko Mirić/Glas Slavonije)

Uvjerena je kako je loša percepcija politike i političara posljedica loše gospodarske situacije.

"Svakodnevno u medijima čitamo loše o aktualnim događanjima na političkoj sceni dok oni pošteni i vrijedni koji stvarno žele raditi u interesu građana teško dolaze do izražaja. Nažalost, na osnovu onih 'loših' cijela slika politike precrtava se na sve. Mladi su nažalost najkritičniji dio društva i danas je teško da će ikome vjerovati i uključiti se u politiku. Loša politika bivših Vlada učinila je ljude nezainteresiranima, ponajviše stanovnike Slavonije i Baranje. Mladi u sve većem broju svakodnevno odlaze u potragu za boljim životom i već se godinama o ovom pitanju ništa na poduzima", kaže Šimatić.

Smatra da se mlade u većini slučajeva podcjenjuje te im se ne pruža prilika da pokažu i daju doprinos po pitanju onoga što je njima najbliže.

"Na nacionalnoj razini mladi nisu dovoljno zastupljeni. Kroz razne udruge i organizacije bore se za svoje ideje i inicijative što u većini bude neuspješno. Osječko-baranjska županija dobar je primjer što dokazuje broj mladih vijećnika u Županijskoj skupštini te u Gradskom vijeću Grada Osijeka. Također, predsjednica sam Savjeta mladih Osječko-baranjske županije pa i iz tog područja mogu reći da se glas mladih prihvaća. Župan i suradnici uvažavaju ideje i prijedloge mladih kao što i uključuju mlade u svoj rad. Građani su zasićeni dosadašnjom politikom koja se svakodnevno ponavlja i vraća na ono što je viđeno. Ljudima je potrebno osvježenje i pomlađivanje jer u svijetu u kojem živimo, okružuju nas društvene mreže i nova tehnologija, mladi i obrazovani ljudi mogu svojim idejama pridonijeti poboljšanju političkih aktivnosti. HDSSB je najbolji primjer. Prije nekoliko godina stranku je preuzeo Dragan Vulin koji je tada još uvijek pripadao redovima mladih. Također, ljudi koji čine predsjedništvo stranke su mladi i mogu biti dobra motivacija i primjer za uljučivanje novih ljudi u stranku, ali i u politiku", kaže Šimatić.

Smatra da je razlog slabog odaziva na Parlamentarne izbore bila loša politika prethodnih Vlada.

"Osim toga ne smijemo zanemariti da su se izbori održavali u ljetnom periodu te da su mnogi nezaposleni otišli u potragu za sezonskim poslom, kako na Jadran tako i van granica Republike Hrvatske", kaže Šimatić.

 

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se