'Susreo sam se s očajnim majkama koje kažu: Naša maloljetna djeca pridružuju se IS-u, što da radimo?'

Vesna Pusić se natječe za Glavnu tajnicu, koliko je to realno?

Pročitajte i ovo Curenje informacija Nastavak afere Mikroskopi: Osnovan poseban tim unutar USKOK-a, oglasio se i Plenković poruka šefa stranke SDP skupio potpise za opoziv Vlade nakon afere koja je zaprepastila zemlju: "Možeš se u životu zeznuti, ali brate mili 30 puta..."

Postoji razmišljanje da je došlo vrijeme za Istočnoeuropsku skupinu. Razmišlja se i o tome da bi bilo dobro da se pojave snažni ženski kandidati, ali naravno da će šanse ovisiti prvo o tome, da li će Istočnoeuropska skupina imati podršku da ima svog kandidata. Naime, i druge regionalne skupine imaju svoje apetite. Postavlja se pitanje, da li je Istočnoeuropska skupina još uopće Skupina? Nakon ekspanzije Europske unije. Dakle, teško je reći, čak i ako se ne postane glavnim tajnikom da sasvim sigurno nije loše, da ako se kandidat pojavi i uspješno prezentira svoje političko viđenje.

Pusić: Otvorena mogućnost kandidature za glavnu tajnicu UN-a

Koje kriterije mora zadovoljiti?

Reporterka Dnevnika Nove TV Sabina Tandara Knezović, u New Yorku je razgovarala s pomoćnikom glavnog tajnika UN-a, između ostalog i o nedavno donesenoj tužbi za genocid. S obzirom da je i sam sudjelovao u tom procesu deset godina iznio je svoje viđenje nakon svega. Otkrio je i moguće scenarije za rasplet situacije u Ukrajini. Podijelio je i svoja iskustva u borbi protiv ISIL-ovih trupa. U formalnom smislu - vrlo malo toga je propisano. Procedura izgleda tako da se prvo mora dobiti suglasnost Vijeća sigurnosti, a onda se ide na Opću skupinu koja bira kandidata. Tu neki kandidati ne mogu proći filter, jer 5 stalnih članica ima pravo veta, dakle ta procedura je bila takva kakva je bila primjenjivana do sada. Međutim, pojavilo se nešto što bi ja osobno, ne kao dužnosnik UN-a, nego kao građanin svijeta, jako podržao da se eventualno na Općoj skupštini pojavi više od jednog kandidata. Dakle, da Opća skupština doista bira. Da ne bude postupak eliminacije, da prvo Vijeće sigurnosti eliminira neke kandidate, a onda Opća skupština, relativno mehanički, digne ruke za predloženog kandidata, već da zaista i Opća skupština ima utjecaja na izbor kandidata.

Jedna od karakteristika Glavnog tajnika je, da je sudjelovao na kriznim žarištima?

Pa kad bismo gledali Glavne tajnike do sada, to bi bilo svojstveno za mnogo njih. Neki su bili diplomati, neki su bili djelatnici UN-a... Ono što je značajno, je da kandidat bude prihvatljiv, da može proći sito Vijeća sigurnosti, ali i mora naravno imati neku karizmu i iskustvo koje čini države uvjerenim da se mogu osloniti na takvog kandidata.

Iza nas je presuda za genocid? Kako gledate na to?

Ja sam deset godina radio na tom slučaju, prema tome, pitanje je koliko ja mogu biti objektivan jer sam puno posvetio i napora i nada i bojazni u to. U pravnom smislu je bilo prilično jasno, nakon presude u bosanskom slučaju, da ne možemo očekivati potpuni dobitak u formalno - pravnom smislu. Međutim, ako se čita pažljivo tekst presude, mislim da je taj tekst uglavnom za Hrvatsku povoljan. Smatram da bi bilo iznimno značajno, ja sam dok sam predstavljao Hrvatsku u slučaju, već pripremio tadašnje materijale za objavu nakon presude. Sada bi bilo vrlo važno da se to finalizira i da se kompletni materijali vezani uz postupak objave. Mislim da je vrlo važno pored ove pravne dimenzije, ona politička, moralna i povijesna dimenzija koju je imao taj proces.

'RH može biti zadovoljna jer se sada zna "tko je kriv"'

Na kome je sad loptica?

Na Hrvatskim vlastima. To mislim, svakako da treba objaviti. Mislim da je korisno da hrvatski građani upoznaju sa onim što smo smatrali da se događalo i skupili kao podatke i kako je sud gledao na to. Naravno, to vrijedi i za podatke koje je skupila i druga strana.

Cijeli dan ste na brifinzima oko stanja u Ukrajini? Kako gledate na to?

Da, bio sam 5 puta do sada u Ukrajini i uskoro ću ponovo. To je krajnje zabrinjavajuće. Ukrajinska kriza najviše pogađa građane Ukrajine, ali je to preraslo u regionalnu ali i globalnu krizu. Mislim da je ovaj tzv. Minsk 2 jedini put koji vodi mogućem izlasku iz krize. Ako se ne bi iskoristila ova prilika - prilika koja je stvorena - time da su se sreli najutjecajniji šefovi država i vlada izravno uključeni u ovu kriznu situaciju i pregovarali cijelu noć. Što onda ostaje? Jedan produljeni rat!

Zapravo mislim da postoje tri scenarija: nažalost najvjerojatniji scenarij je tzv. protegnuti ili zamrznuti konflikt, međutim, mislim da još uvijek postoji i mogućnost ako bi se Minsk 2 doslovno primjenjivao da se uspije iznaći rješenje na tragu Minska 2 gdje bi svi dobivali, a ne gubili. U ovoj situaciji svi gube. Najviše građani pogođeni ratom, gubi Europa, gubi Rusija, ekonomske štete, sankcije, ako bi se Ukrajina uspjela pretvoriti u most između Europe i Rusije to bi moglo koristiti i Ukrajini i u Europi. Međutim, postoji 3. scenarij, a to je scenarij eskalacije rata. Nažalost, ni taj scenarij nije za odbaciti u situaciji kada ubrzano pada gospodarska moć i standard i u Ukrajini i u Rusiji. U borbi za legimitetom u tako teškoj situaciji vlade mogu eskalirati sukob.

'Tisuće i tisuće' ruskih vojnika su na istoku Ukrajine'

S druge strane svjedoci smo razaranjem ISIL-a. Kako UN gleda na to? može li se spriječiti?

To je krajnje zabrinjavajuće. To je i Irak i Sirija, ali i nažalost širenje slične ideologije pa čak i poveznica s Boko Haramom u Nigeriji, u Kamerunu. Situacija ekstremizma koja ima elemente vjerskog i terorističkog djelovanja krajnje je opasna. Mi u UN-u pokušavamo s jedne strane osigurati globalnu platformu, ne samo za oružana djelovanja i suzbijanju takvih izazova, nego isto tako ustanoviti koji su to korijeni koji vode bujanju ovih korova. U kojoj mjeri se radi o diskriminaciji koja vodi frustraciji, primjerice Sunita u Iraku koji podržavaju ISIL ili marginaliziranih skupina unutar EU-a iz kojih se onda regrutiraju borci za ekstremističku akciju.

Što mislite koji je razlog?

To je jedna kompleksna situacija i bez da je tretiramo kao takvu - da postoje multikauzalni faktori koji utječu na bujanje ISIL-a. Čujte, ja sam bio u Iraku nedavno i ovo što se govorilo da ISIL nasilno regrutira svoje borce? Ja sam se susreo sa očajnim majkama, koje kažu, što da napravimo? Naša maloljetna djeca žele se pridružiti ISIL-u. Dakle, dok se ne suočimo s time da određenoj populaciji imponira ISIL, dotle nećemo moći zaustaviti napredovanje. Mislim da je jako važno da umjereni vjerski vođe odigraju pozitivnu ulogu ne samo da ne potiču na vjerski ekstremizam, nego da djeluju preventivno i osude ideološke i vjerske pozive na ekstremizam. Kada do zločina dođe, da ih odmah i nedvosmisleno osude. Dok ne dobijemo bolju koordinaciju i spremnije odgovore umjerenih vjerskih skupina u odnosu na ekstremiste - nećemo moći uspjeti.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook