458727
458727
458727
458727
458727

SVJETSKA LJESTVICA Hrvatska napreduje, ali u OVIM je stvarima još uvijek čista katastrofa

  • , 29.11.2016., 10:36
  • Autor:
  • komentara

Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) objavio je Svjetsku ljestvicu talenata 2016. prema kojem je Hrvatska na 53. mjestu od 61 zemlje koje su trenutno rangirane u IMD-u - Svjetskom godišnjaku konkurentnosti. Hrvatska je tako napredovala za pet mjesta u odnosu na prošlu godinu.

 
 
 
 
Mladi poduzetnik (Guliver/Thinkstock)
Mladi poduzetnik (Guliver/Thinkstock)

Izvješće IMD-a o talentima ocjenjuje sposobnost zemlje da razvije, privuče i zadrži nadarene ljude kako bi stvorila bazu talentiranih ljudi potrebnih da kompanije posluju u svojim gospodarstvima, a bazira se na tri ključna faktora:

Ulaganje i razvoj
- podizanje kvalitete obrazovnog sustava kroz javne investicije u cilju povećanja broja talentiranih ljudi u zemlji.

Privlačenje talenata - sposobnost zemlje da zadrži svoje nadarene ljude i privuče nadarene ljude iz inozemstva.

Spremnost zemlje
– ispunjavanje potreba/zahtjeva tržišta rada za potrebnom radnom snagom i stvaranje baze talentiranih ljudi.

Hrvatska se u 1. stupu - Ulaganje i razvoj - nalazi na 38. mjestu; u 2 stupu – Privlačenje talenata – nalazi na 58. mjestu te u 3. stupu – Spremnost – nalazi se na 57. mjestu. Inače, najbolje na ljestvici, na 8. i 12. mjestu, Hrvatska je pozicionirana kad su u pitanju troškovi života i omjer nastavnik-učenik u osnovnoj školi, a najlošije - na posljednja dva mjesta po pitanju privlačenja i zadržavanja talentiranih ljudi, međunarodnom iskustvu i financijskim vještinama.

Indikatori Ljestvice talenata – profil Hrvatska (Izvor: IMD)



U ovom izvješću Švicarska je prvorangirana zemlja, a slijede Danska, Belgija, Švedska, Nizozemska, Finska, Norveška, Austrija, Luksemburg i Hong Kong. Od zemalja novih članica EU-a, najbolje je rangirana Poljska (29.), zatim slijede Češka (31.), Slovenija (35.), Slovačka (39.), Mađarska (50.), te Rumunjska (42.) Hrvatska (53.) i Bugarska (57.).

"Najnovije izvješće ukazuje na nužno provođenje reforme obrazovnog sustava i poticanje cjeloživotnog učenja kao uvjeta za stvaranje konkurentnijeg društva i gospodarstva, spremnog za zanimanja u budućnost. Time bismo ujedno omogućili relevantnost tržištu rada za svakog tko je voljan ulagati u sebe i svoju budućnost. S druge strane, zadržavanje i privlačenje talentiranih ljudi moguće je samo ukoliko stvorimo radna mjesta i otvorimo mogućnost za profesionalnu afirmaciju u našoj državi. Svaka odgoda provođenja ovakvih strateških mjera vodi k daljnjem osiromašenju hrvatskoga društva.", izjavio je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Ulaganje u obrazovanje i zdravstvenu infrastrukturu

Ovo istraživanje pokazuje kako su indikatori povezani s diversifikacijom i internacionalizacijom (međunarodno iskustvo, znanje jezika i mobilnost), najvažniji pokretači sposobnosti i kompetencija lidera u poslovnom svijetu. Istraživanje sugerira kako veće zapošljavanje ženske radne snage dovodi do privlačenja i/ili razvoja učinkovitijeg i kvalitetnijeg vodstva.

Studija također pokazuje kako ulaganje u obrazovanje i zdravstvenu infrastrukturu u zemlji ima pozitivan utjecaj na kvalitetu dostupnog vodstva u poslovnom svijetu. Razne su dodatne naknade važne, ali manje od ulaganja u obrazovanje, raznolikost i internacionalizaciju. Ukratko, rezultati pokazuju kako utjecaj na konkurentnost talenata ovisi o stupnju usklađenosti između „čvrstih“ faktora (npr. ulaganje u obrazovanje) i „mekih“ (npr. jezične vještine). Javne politike koje osiguravaju usklađenost između obje komponente bolje pridonose konkurentnosti svojih gospodarstava.
 


 

 

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se