Anita Mamić Kotarsky ozbiljno je oboljela, prestali su joj raditi zalisci na venama, krv se više nije mogla odvoditi srcu. "Vene su skupljale krv, naticale i počele pritiskati živce zbog čega je došlo do niza problema u zdjelici", ispričala je Mamić Kotarsky za Dnevnik Nove TV.
Pročitajte i ovo
Na pretrage je išla u Austriju, jer, kaže kako u Hrvatskoj to nitko ne radi. "U Austriji su rekli da se to ne može riješiti, da tako nešto nisu vidjeli i da je to kraj mojem liječenju. Međutim, moji dobri doktori ovdje su rekli da će oni naći ovdje rješenje i tako sam ja došla do profesora Vinka Viđaka. Zahvaljujući njemu konačno sam dobila svoj život nazad i mogu konačno razmišljati da imam djecu, na čemu sam mu beskrajno zahvalna", kaže Mamić Kotarski.
Zahvalni su i Mirko Lacić i Dane Boras kojima je dr. Viđak spasio život. Da nije bilo njega, Dani, koji je dijabetičar, amputirali bi nogu.
"Realno, trebao sam sad biti u kolicima. Da nije bilo Viđaka, ne bih mogao izaći ovdje uz stepenice", kaže Boras, a slično govori i Lacić.
"Meni znači puno za život, jer ne bih mogao hodati", kaže Lacić.
Tri dijagnoze, jedan liječnik i jedan problem - Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Naime, kod ova tri primjera, dr. Viđak kaže kako HZZO ni približno ne isplaćuje iznos onoga što je napravljeno, a neki postupci čak nisu ni na listi usluga, zbog čega bolnica automatski ima gubitke, a pacijenti ostaju bez spasonosnih terapija.
"Struka se zadnjih 20 godina mijenjala, ali administracija u zdravstvu je jako slabo pratila te promjene. I to je osnovni razlog zbog čega se liječnici svakodnevno nalaze u dilemi da li liječiti po pravilima struke ili poštivati limit. Ako poštuju limite onda jednostavno ne mogu primjeniti nove metode", kaže doktor Viđak.
Godinama liječnici od HZZO-a traže promjene, a Viđak i sam kaže da su frustrirani zbog svega.
"Liječnici su frustrirani! I ovisno o snazi svakog od nas i potpori koju imaju od strane Zavoda, Odjela i Uprave, mogu i rade određene stvari koja struka traži. Svaki liječnik prvo će poštivati pravila struke, a tek onda slijediti pravila administracije. Na žalost, to je svakodnevnica i to je realno stanje u Hrvatskoj", kaže Viđak.
S tim se u HZZO-u ne slažu već kažu kako su sve usluge određene modelom dijagnostičko-terapijskih skupina - DTS-om. To je model plaćanja u kojem se plaća epizoda liječenja, od primanja do otpusta, a u cijenu su uključeni svi prosječni troškovi liječenja.
"U ovom trenutku mi imamo jedan DTS model koji je već, moramo priznati, zastario. To je verzija pet, a vani je već verzija osam. Moguće je da određeni postupci ne odgovoaraju stvarnim cijenama koje koštaju onoga tko to provodi, određenu bolnicu. I mi smo u svakom momentu u mogućnosti izvršiti reviziju tih postupaka u odnosu na njihovu cijenu", kaže Fedor Dorčić, ravnatelj HZZO-a.
Konačno rješenje, poručuju iz HZZO-a koji bi trebao zadovoljiti i administraciju i struku, bit će modernizacija plaćanja bolničkih usluga. Slijede detaljne analize, a onda i novi sustav. Sustav koji će liječiti pacijente, a bolnice zbog toga neće imati gubitke.
Za razliku od šefa HZZO-a koji kaže da sustav jest zastario, ministar tvrdi kako je hrvatsko zdravstvo na najvišoj razini, ali priznaj kako su problem financije.
„Hrvatsko zdravstvo je uz bok najboljima u svijetu, znači rijetke zemlje u svijetu imaju kvalitetu i dostupnost kao što imaju Hrvati u tome smislu sigurno Hrvati prednjače po kvaliteti na žalost po novcima ne i to je veliki problem, to ne znači da nema negdje prostora za nešto uštedjeti ali držati ovu razinu i pratiti trendove svjetske označava i imati više novca o čemu moramo otvoriti dijalog i s narodom i s medijima“, kaže ministar zdravstva Milan Kujundžić.
