U njemu konstatira kako je kredibilitet SAD potkopan primjenom torture i zatočenja bez suđenja, te ističe da Europska unija mora ispuniti prazninu i preuzeti vodeću ulogu u promicanju i zaštiti ljudskih prava.
Pročitajte i ovo
U izvješću, objavljenom na petu obljetnicu otvaranja američkog zatočeničkog centra u Guantanamu na Kubi, HRW ocjenjuje kako se administracija predsjednika Georga W. Busha pokazala nesposobnom za vodstvo na području ljudskih prava, dok Kina i Rusija prihvaćaju nazore tirana u svojoj potrazi za resursima i utjecajem.
Pristup EU otežavaju procedure koje naglašavaju unutarnje jednoglasje i rotaciju umjesto učinkovitog korištenja svog utjecaja za zaštitu ljudskih prava, navodi se u uvodu izvještaja HRW-a na 556 stranica.
U dijelu izvješća koje se odnosi na Hrvatsku, HRW konstatira kako je uz međunarodni pritisak i demokratsko sazrijevanje u 2006. došlo do "određenog napretka u području poštivanja ljudskih prava u RH".
Ključni problemi su i dalje vezani za rat od 1991. do 1995. godine i odnose se na povratak i reintegriranje izbjeglih hrvatskih Srba, te na prava srpske manjine općenito.
U Hrvatsku se od 300-350 tisuća srpskih izbjeglica, do kolovoza 2006. vratilo više od 120.000, ali svega 60 do 65 posto njih ostaje u Hrvatskoj, dok veliki broj, nakon kraćeg boravka, odlazi iz zemlje.
Rješavanje pitanja izgubljenih stanarskih prava za srpske povratnike i dalje je uvjetan uspjeh. Mnogim Srbima je vraćena privatna imovina, a na raspolaganju im je i pomoć za obnovu ratom oštećenih kuća.
Napredak postignut u vezi s povratom izgubljenih prava na imovinu u društvenome vlasništvu (stanarska prava), je ograničen.
"Mogućnost zapošljavanja u javnom sektoru za Srbe povratnike i dalje je problem, uprkos zakonu koji je usvojen 2005. godine o provedbi ustavnoga zakona iz 2002. godine o pravima nacionalnih manjina, koji nalaže proporcionalno zaposlenje Srba u državnim i lokalnim tijelima vlasti i na sudovima", ističe HRW.
Nasilje protiv Srba koje je izbilo 2005. godine nastavlja se i 2006. Međutim, u 2006. je bilo znakova koji su ukazivali na to da je Vlada počela pristupati tom pitanju ozbiljnije.
HRW kao primjerenu ističe reakciju hrvatskog premijera Ive Sanadera i predsjednika Stipe Mesića, nakon srpanjskog napada na imovinu jednog srpskog povratnika u Biljanima Donjim, u općini Zadar, te brzo uhićenje počinitelja.
U dijelu koji se odnosi na ratne zločine, HRW među ostalim navodi kako su se nakon uhićenja Ante Gotovine obveze Hrvatske prema Haškom sudu (ICTY) u 2006. prvenstveno odnosile na osiguranje ispravnog suđenja u prvom predmetu koji je Haški sud ustupio Hrvatskoj - predmetu protiv generala Mirka Norca i Rahima Ademija.
"Otvaranje postupka protiv Branimira Glavaša u svibnju 2006. godine označio je napredak utvrđivanju odgovornosti za povrede prava Srba tijekom rata", navodi, među ostalim, HRW.
Slučajevi stradanja Srba tijekom rata još uvijek čekaju na istragu u drugim gradovima, među njima u Paulin Dvor i Sisak.
Na udruge za ljudska prava u Hrvatskoj se i dalje gleda sa sumnjom, ali one i dalje imaju veliku slobodu djelovanja. Smanjeno financiranje od strane međunarodnih donatora povećalo je značaj nacionalnih izvora sredstava.
Europska unija je nastavila tijekom 2006. godine naglašavati
ispunjenje političkih kriterija - među njima i zaštitu manjina - kao preduvjet za napredovanje Hrvatske ka članstvu u Uniji.
Misija OESS-a u Hrvatskoj i dalje je najjači međunarodni glas koji poziva na pravičan tretman Srba u Hrvatskoj.
OESS aktivno surađuje s Vladom po pitanju politike u ovoj oblasti. No u posljednjem izvješću OESS-a ukazano je na približavanju završetka misije, čime se povećava značaj neprekidnog fokusa EU na ta pitanja.
U Svjetskom izvješću za 2007. identificiraju se brojna
ugrožavanja ljudskih prava koja hitno traže pozornost, a na prvom mjestu je krvoproliće u Iraku.
Najveća zabrinutost za HRW ostaju američke zlouporabe protiv zatočenika u ratu protiv terorizma.
