Baku (Foto: Guliver/Thinkstock)
Baku (Foto: Guliver/Thinkstock)

Šezdesetak hrvatskih gospodarstvenika iz 35 tvrtki boravit će idući tjedan u Azerbajdžanu gdje će na gospodarskom forumu i u razgovorima s predstavnicima azerbajdžanskih vlasti i poduzetnicima pokušati poboljšati suradnju na više područja i što bolje plasirati svoje proizvode i usluge.


Gospodarstvenici putuju u Baku u pratnji hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja će boraviti u službenom posjetu Azerbajdžanu od 23. do 25. listopada.

Na azerbajdžansko-hrvatskom gospodarskom forumu u utorak će tvrtke iz dviju država, a s azerbajdžanske strane ih se očekuje stotinjak, imati priliku za individualne razgovore. U ponedjeljak će biti organizirani sastanci za hrvatske tvrtke u nadležnim ministarstvima i institucijama.

Hrvatski gospodarstvenici već su nekoliko puta dokazali da imaju što ponuditi azerbajdžanskom tržištu, kaže se u priopćenju Hrvatske gospodarske komore (HGK) koja zajedno s azerbajdžanskom državnom agencijom za investicije AZPROMO organizira skup na kojem će se nazočnima obratiti i dvoje predsjednika država, Grabar-Kitarović i Ilham Alijev.

U Azerbajdžan putuju predstavnici tvrtki iz područja elektroindustrije, građevine, farmaceutske industrije, IT-a, brodogradnje, kemijske i tekstilne industrije, prehrambene industrije i turizma.

"Ovim posjetom Republici Azerbajdžan pruža se mogućnost pobližeg upoznavanja s poslovnim prilikama u ovoj zemlji, kao i pronalaska potencijalnih poslovnih partnera", kaže HGK.

Nafta kao temelj bogatstva

Svoje bogatstvo Azerbajdžan temelji na bogatim rezervama nafte i prirodnog plina. Visoki azerbajdžanski gospodarski rast mogao se pripisati upravo rastućem izvozu nafte koja je Azerbajdžanu glavni izvozni proizvod i čini 90 posto izvoza u robnoj razmjeni sa svijetom. Posljednjih godina taj je gospodarski rast nešto slabiji, zbog globalne recesije i pada cijena nafte.

"Azerbajdžanska ekonomija je specifična jer uvelike ovisi o nafti čija cijena na svjetskom tržištu izravno utječe na njihovu blagajnu. Bez obzira na to, siguran sam da ulaganja u tehnologiju i razvoj neće izostati, što će našim tvrtkama omogućiti nove poslove jer hrvatska pamet svugdje je konkurentna“, istaknuo je uoči posjeta Azerbajdžanu Luka Burilović, predsjednik HGK.

Osim nafte i prirodnog plina, i neki drugi sektori udvostručili su rast, kao što su graditeljsvo, bankarstvo i nekretnine. Ipak, neenergetski sektor i dalje zaostaje za onim naftnim i plinskim, dijelom zbog slabijih investicija, što je posljedica i dalje nestabilne situacije s Armenijom vezano uz Nagorno Karabah, dijelom zbog korupcijskih afera vrhova vlasti.

Poslovne prilike za Hrvatsku

Luka Burilović procjenjuje da velike šanse za poslove u Azerbajdžanu ima građevina, prije svega kada se radi o poslovima na obnovi infrastrukture, zatim brodogradnja, prehrambena i kemijska industrija te sektor turizma.

"Šansu vidimo za građevinske tvrtke jer ovaj sektor u Azerbajdžanu trenutno čini 12 posto BDP-a, uglavnom uslijed povećanih javnih investicija", ističe Burilović.

Podravka, čiji će predstavnici biti dio velikog gospodarskog izaslanstva koje putuje u Baku, a u njemu su među ostalima i Gredelj, Div grupa, DOK-ING, Galeb, Gulliver Travel, Ingra, Končar i Uljanik, kaže kako je već prisutna određeni niz godina na azerbajdžanskom tržištu Azerbajdžana, ali želi to unaprijediti.

"Riječ je o manjem plasmanu naših proizvoda, s obzirom da postoje određene barijere u trgovini i slobodnom protoku robe. Budući da mi već imamo razvijene proizvode prilagođene lokalnim navikama tamošnjeg stanovništva te s obzirom na vrlo veliki potencijal navedenog tržišta, zainteresirani smo za pronalaženje pouzdanih partnera", rečeno je iz Podravke koja pozdravlja inicijativu održavanja gospodarskog foruma.

Robna razmjena Azerbajdžana sa svijetom u stalnom suficitu

U robnoj razmjeni sa svijetom Azerbajdžan je u stalnom suficitu pa je tako u 2015. ukupna robna razmjena iznosila 24,8 milijarda dolara od čega je izvoz bio 16,4 milijarda, a uvoz 8,4 milijarde dolara. Najznačajniji trgovinski partneri u izvozu su Italija, Indonezija, Njemačka i Izrael.

Najviše uvoze strojeve i opremu, prehrambene proizvode, metale i kemikalije iz Rusije, Turske, Velike Britanije i Njemačke.

Procjenjuje se da će financijska situacija u zemlji ostati stabilna zahvaljujući znatnim deviznim rezervama koje su akumulirane iz naftnog fonda, SOFAZ-a, koja se znaju prebacivati u proračun kako bi se umanjio deficit. To pokazuje i dalje veliku ovisnost o prihodima od prodaje nafte.

Ulaganja u Azerbajdžanu očekuju se uglavnom u infrastrukturne projekte, posebice izgradnju plinovoda prema Turskoj, (TANAP, Transanadolski plinovod, rok izgradnje do 2018.) i plinovoda prema Europi (Transjadranski plinovod TAP).

Hrvatska u nizu područja već prepoznata u Azerbajdžanu

Ukupna vrijednost hrvatske robne razmjene s Azerbajdžanom u 2015. iznosila je nešto manje od 400 milijuna dolara, od čega je vrijednost hrvatskog izvoza u Azerbajdžan 4,6 milijuna dolara, a uvoza 391,6 milijuna dolara.

Više od 90 posto uvoza u Hrvatsku odnosi se na naftu, dok se iz Hrvatske najviše izvozi vojna oprema.

U prvih šest mjeseci ove godine robna razmjena iznosila je 84 milijuna dolara što je pad u odnosu na isto razdoblje 2015. od 58,4 posto

Luka Burilović naglašava da su u Azerbajdžanu uz IT tvrtke prepoznata i hrvatska vojna industrija te da je primjerice Geofoto ugovorio projekt vojnog geoinformacijskog sustava s azerbjedžanskim ministarstvom obrane, a Šestan-Busch unosnu isporuku 20.000 kaciga.

Postoje velike mogućnosti nadogradnje dobre suradnje s hrvatskom vojnom industrijom, osobito u području nabave vojne opreme te remonta starih vojnih brodova.

"Upravo je ova industrija, koja posljednjih godina bilježi visoke stope rasta, dokaz da je u izlogu najvećih svjetskih sajmova prepoznata hrvatska kvaliteta", kazao je Burilović.

Uz uspjehe vojne industrije, HGK podsjeća i na najnoviji posao implementacije bolničkog softvera tvrtke IN2. Uz to, InfoCumulus je pobijedio na međunarodnom natječaju za implementaciju CRM rješenja Azerfonu, drugom po veličini mobilnom operateru u Azerbajdžanu dok je Banksoft sklopio ugovor s azerbajdžanskim MiliKartom. (Hina)