454449
454449
454449
454449
454449

Hrvatske tvrtke idu na tržište čija ja ukupna robna razmjena godišnje 24,8 milijarda dolara

  • , 22.10.2016., 12:06
  • Autor:
  • komentara

Šezdesetak hrvatskih gospodarstvenika iz 35 tvrtki boravit će idući tjedan u Azerbajdžanu gdje će na gospodarskom forumu i u razgovorima s predstavnicima azerbajdžanskih vlasti i poduzetnicima pokušati poboljšati suradnju na više područja i što bolje plasirati svoje proizvode i usluge.

 
 
 
 
Baku (Foto: Guliver/Thinkstock)
Baku (Foto: Guliver/Thinkstock)

Gospodarstvenici putuju u Baku u pratnji hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja će boraviti u službenom posjetu Azerbajdžanu od 23. do 25. listopada.

Na azerbajdžansko-hrvatskom gospodarskom forumu u utorak će tvrtke iz dviju država, a s azerbajdžanske strane ih se očekuje stotinjak, imati priliku za individualne razgovore. U ponedjeljak će biti organizirani sastanci za hrvatske tvrtke u nadležnim ministarstvima i institucijama.

Hrvatski gospodarstvenici već su nekoliko puta dokazali da imaju što ponuditi azerbajdžanskom tržištu, kaže se u priopćenju Hrvatske gospodarske komore (HGK) koja zajedno s azerbajdžanskom državnom agencijom za investicije AZPROMO organizira skup na kojem će se nazočnima obratiti i dvoje predsjednika država, Grabar-Kitarović i Ilham Alijev.

U Azerbajdžan putuju predstavnici tvrtki iz područja elektroindustrije, građevine, farmaceutske industrije, IT-a, brodogradnje, kemijske i tekstilne industrije, prehrambene industrije i turizma.

"Ovim posjetom Republici Azerbajdžan pruža se mogućnost pobližeg upoznavanja s poslovnim prilikama u ovoj zemlji, kao i pronalaska potencijalnih poslovnih partnera", kaže HGK.

Nafta kao temelj bogatstva

Svoje bogatstvo Azerbajdžan temelji na bogatim rezervama nafte i prirodnog plina. Visoki azerbajdžanski gospodarski rast mogao se pripisati upravo rastućem izvozu nafte koja je Azerbajdžanu glavni izvozni proizvod i čini 90 posto izvoza u robnoj razmjeni sa svijetom. Posljednjih godina taj je gospodarski rast nešto slabiji, zbog globalne recesije i pada cijena nafte.

"Azerbajdžanska ekonomija je specifična jer uvelike ovisi o nafti čija cijena na svjetskom tržištu izravno utječe na njihovu blagajnu. Bez obzira na to, siguran sam da ulaganja u tehnologiju i razvoj neće izostati, što će našim tvrtkama omogućiti nove poslove jer hrvatska pamet svugdje je konkurentna“, istaknuo je uoči posjeta Azerbajdžanu Luka Burilović, predsjednik HGK.

Osim nafte i prirodnog plina, i neki drugi sektori udvostručili su rast, kao što su graditeljsvo, bankarstvo i nekretnine. Ipak, neenergetski sektor i dalje zaostaje za onim naftnim i plinskim, dijelom zbog slabijih investicija, što je posljedica i dalje nestabilne situacije s Armenijom vezano uz Nagorno Karabah, dijelom zbog korupcijskih afera vrhova vlasti.

Poslovne prilike za Hrvatsku

Luka Burilović procjenjuje da velike šanse za poslove u Azerbajdžanu ima građevina, prije svega kada se radi o poslovima na obnovi infrastrukture, zatim brodogradnja, prehrambena i kemijska industrija te sektor turizma.

"Šansu vidimo za građevinske tvrtke jer ovaj sektor u Azerbajdžanu trenutno čini 12 posto BDP-a, uglavnom uslijed povećanih javnih investicija", ističe Burilović.

Podravka, čiji će predstavnici biti dio velikog gospodarskog izaslanstva koje putuje u Baku, a u njemu su među ostalima i Gredelj, Div grupa, DOK-ING, Galeb, Gulliver Travel, Ingra, Končar i Uljanik, kaže kako je već prisutna određeni niz godina na azerbajdžanskom tržištu Azerbajdžana, ali želi to unaprijediti.

"Riječ je o manjem plasmanu naših proizvoda, s obzirom da postoje određene barijere u trgovini i slobodnom protoku robe. Budući da mi već imamo razvijene proizvode prilagođene lokalnim navikama tamošnjeg stanovništva te s obzirom na vrlo veliki potencijal navedenog tržišta, zainteresirani smo za pronalaženje pouzdanih partnera", rečeno je iz Podravke koja pozdravlja inicijativu održavanja gospodarskog foruma.

Robna razmjena Azerbajdžana sa svijetom u stalnom suficitu

U robnoj razmjeni sa svijetom Azerbajdžan je u stalnom suficitu pa je tako u 2015. ukupna robna razmjena iznosila 24,8 milijarda dolara od čega je izvoz bio 16,4 milijarda, a uvoz 8,4 milijarde dolara. Najznačajniji trgovinski partneri u izvozu su Italija, Indonezija, Njemačka i Izrael.

Najviše uvoze strojeve i opremu, prehrambene proizvode, metale i kemikalije iz Rusije, Turske, Velike Britanije i Njemačke.

Procjenjuje se da će financijska situacija u zemlji ostati stabilna zahvaljujući znatnim deviznim rezervama koje su akumulirane iz naftnog fonda, SOFAZ-a, koja se znaju prebacivati u proračun kako bi se umanjio deficit. To pokazuje i dalje veliku ovisnost o prihodima od prodaje nafte.

Ulaganja u Azerbajdžanu očekuju se uglavnom u infrastrukturne projekte, posebice izgradnju plinovoda prema Turskoj, (TANAP, Transanadolski plinovod, rok izgradnje do 2018.) i plinovoda prema Europi (Transjadranski plinovod TAP).

Hrvatska u nizu područja već prepoznata u Azerbajdžanu

Ukupna vrijednost hrvatske robne razmjene s Azerbajdžanom u 2015. iznosila je nešto manje od 400 milijuna dolara, od čega je vrijednost hrvatskog izvoza u Azerbajdžan 4,6 milijuna dolara, a uvoza 391,6 milijuna dolara.

Više od 90 posto uvoza u Hrvatsku odnosi se na naftu, dok se iz Hrvatske najviše izvozi vojna oprema.

U prvih šest mjeseci ove godine robna razmjena iznosila je 84 milijuna dolara što je pad u odnosu na isto razdoblje 2015. od 58,4 posto

Luka Burilović naglašava da su u Azerbajdžanu uz IT tvrtke prepoznata i hrvatska vojna industrija te da je primjerice Geofoto ugovorio projekt vojnog geoinformacijskog sustava s azerbjedžanskim ministarstvom obrane, a Šestan-Busch unosnu isporuku 20.000 kaciga.

Postoje velike mogućnosti nadogradnje dobre suradnje s hrvatskom vojnom industrijom, osobito u području nabave vojne opreme te remonta starih vojnih brodova.

"Upravo je ova industrija, koja posljednjih godina bilježi visoke stope rasta, dokaz da je u izlogu najvećih svjetskih sajmova prepoznata hrvatska kvaliteta", kazao je Burilović.

Uz uspjehe vojne industrije, HGK podsjeća i na najnoviji posao implementacije bolničkog softvera tvrtke IN2. Uz to, InfoCumulus je pobijedio na međunarodnom natječaju za implementaciju CRM rješenja Azerfonu, drugom po veličini mobilnom operateru u Azerbajdžanu dok je Banksoft sklopio ugovor s azerbajdžanskim MiliKartom. (Hina)

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se