Hrvatska slavi Dan pobjede

"Olujom" su ujedno stvorene pretpostavke za završetak rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te za mirnu reintegraciju hrvatskoga Podunavlja u ustavno-pravni poredak RH.

Pročitajte i ovo 'Zaboravljeni grad' Osim na 5. kolovoz, Knin kao da ne postoji 'Najveći genocid srpskog naroda' Beograd: Komemoracija u povodu obljetnice Oluje

Posebno oduševljenje diljem Hrvatske izazvalo je oslobađanje Knina, dugogodišnje središte i simbol srpske pobune, koja je započela u ljeto 1990., blokadom hrvatskih prometnica, da bi s vremenom prerasla u zvjerske napade na hrvatske gradove i sela te ubijanje i protjerivanje nesrba.

Lokalnim Srbima u tome je pomoć pružala tzv. Jugoslavenska narodna armija, čije su snage i naoružanje pristizali iz Srbije i Crne Gore.

Iako skrivana iza fraze o navodnoj ugroženosti Srba, priroda pobune pokazala se isključivo velikosrpskom, što je potvrdilo stvaranje paradržave, tzv. RS Krajine, s namjerom priključenja Srbiji.

Višegodišnji pokušaji da se na miran način reintegriraju okupirani prostori bili su bezuspješni, a predstavnici pobunjenih Srba samo su dan prije početka "Oluje" u Ženevi odbili još jednu ponudu hrvatskih vlasti da se problem riješi mirnim putem.

Za Hrvatsku politički i gospodarski neodrživo stanje promijenila je "Oluja", koja je započela je u petak, 4. kolovoza, u 5 sati ujutro.

U svega 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage oslobodile su nešto manje od 10,5 tisuća četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države.

Pred napredujućim hrvatskim snagama, iz Hrvatske su u Srbiju i dijelove BiH pod srpskom okupacijom izbjegle tisuće lokalnih Srba, što je otvorilo brojne rasprave u Hrvatskoj i međunarodnoj javnosti.

Srpska strana uvjeravala je da se radilo o spontanom odlasku, no dokumenti i videozapisi govore da je to bio dobro pripremljen i uvježban odlazak.

Hrvatski je Sabor lani donio Deklaraciju o "Oluji", kojom je tu
operaciju označio kao odlučujuću bitku, koja je Hrvatskoj donijela mir i slobodu, trajno promijenila odnose vojnih snaga u BiH te srušila mit o snazi, junaštvu i nepobjedivosti srpske vojske.

Sabor je pozvao na čuvanje sjećanja na "Oluju", koje treba sadržavati i pravo na sustavno i slobodno istraživanje tamnih strana te i svih drugih ratnih operacija.

Haško tužiteljstvo je za kršenje ratnog i humanitarnog prava tijekom i nakon "Oluje" optužilo četvoricu hrvatskih generala - Antu Gotovinu, Mladena Markača i Ivana Čermaka.

Obljetnicu "Oluje" državni će vrh i ove godine obilježiti na
središnjoj svečanosti u Kninu, koja će započeti polaganjem vijenaca na Gradskom groblju, nakon čega će se, u vojarni Kralj Zvonimir, svečano postrojiti 4. gardijska brigade, te podići državni stijeg na Kninskoj tvrđavi.

Misu za Domovinu u crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Zavjeta predvodit će šibenski biskup Ante Ivas.