CEFTA, kako je u izjavi koju prenosi sarajevski list Dnevni avaz, mora predstavljati korak naprijed u odnosu na postojeće trgovinske ugovore.
Pročitajte i ovo
'Ako bismo dozvolili da BiH zaštiti (svoje) poljoprivredne proizvode, narušili bismo povjerenje i prema drugim zemljama koje su napravile velike ustupke poput Albanije i Makedonije', objasnio je Vranković dodajući kako ne vjeruje da će se cjelokupno rješenje pronaći do najavljenog potpisivanja sporazuma o CEFTA-i 19. prosinca u Bukureštu.
BiH je u studenom odbila parafirati sporazum o CEFTA-i tražeći od Hrvatske da dopusti ponovno uvođenje carina na neke poljoprivredne proizvode koje izvozi u BiH. Uz to je iznesena tvrdnja kako je Hrvatska na takve uvjete prvobitno pristala da bi onda naglo promijenila odluku.
Glavni hrvatski pregovarač odlučno je odbacio takve tvrdnje.
'Nismo mi preko noći promijenili stav. Mi smo na početku samo htjeli analizirati što to za BiH ne štima i na to smo i dalje spremni. Međutim, ne možemo mijenjati princip prema kojemu su osnov za CEFTA-u postojeći sporazumi', kazao je Vranković.
Pojasnio je kako su neki ustupci hrvatske stranke još uvijek mogući no svakako ne onoliki kakve je tražilo Vijeće ministara BiH jer ta zemlja, ako već želi u Europsku uniju, mora bar biti u stanju u CEFTA-i funakcionirati bez zaštite.
Ugovor o izmjeni i dopuni i pristupanju CEFTA-i parafirali su 9. studenoga u Bruxellesu Hrvatska, Bugarska, Albanija, Makedonija, Moldova, Crna Gora, Rumunjska i UNMIK/Kosovo.
BiH i Srbija su odbile parafirati dokument tražeći za sebe povoljnije uvjete. BiH želi postići povoljnije rješenje nego što ga ima u bilateralnim ugovorima sa Hrvatskom i Srbijom za nekoliko poljoprivrednih proizvoda, dok Srbija traži bolji položaj za svoju duhansku industriju nego što ga ima u bilateralnim ugovorima s ostalim državama u pregovorima.
