'Pod uvjetom da Hrvatska ispuni sve potrebne uvjete, Komisija smatra da je moguće dostići završnu fazu pregovora do kraja 2009. godine. Imajući to u vidu, Komisija prilaže indikativni raspored za završetak tehničkih pregovora do kraja 2009. godine, pod uvjetom da se ispune uvjeti', stoji u strategiji proširenja koju je u srijedu predstavio povjerenik za proširenje Olli Rehn.
Pročitajte i ovo
>> Rehn: 'Hrvatska može završiti pregovore sljedeće godine'
'To je ohrabrenje za Hrvatsku ali ne i 'bianco' ček. Indikativni raspored će možda trebati prilagoditi u svjetlu napretka koji postigne Hrvatska. Loptica je sada na hrvatskoj strani terena', rekao je povjerenik Rehn predstavljajući izvješće.
To je prvi puta da Komisija spominje vremenski okvir za završetak pristupnih pregovora s Hrvatskom.
Povjerenik Rehn je istaknuo da ovdje nije riječ o datumu ulaska Hrvatske u EU nego o mogućem završetku pregovora.
'Mi nismo postavili datum za pristupanje nego indikativni raspored za otvaranje i zatvaranje poglavlja ako Hrvatska ispuni mjerila. U EU-u je još ranije dogovoreno da nećemo postavljati datum za pristupanje prije nego što pregovori uđu u završnu fazu, to je jedna od lekcija koju smo naučili iz prethodnog kruga proširenja', rekao je Rehn.
On je izdvojio dva područja u kojima Hrvatsku čeka puno posla - reformu pravosuđa i brodogradnju.
'Hrvatska će morati naporno raditi na pravosudnoj reformi. Nedavni tragični događaji u Hrvatskoj naglasili su ozbiljnost izazova s kojima se zemlja suočava u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Restrukturiranje brodogradnje ostaje važan uvjet', rekao je Rehn.
Što se tiče slovenske blokade pregovora u nekoliko poglavlja, Rehn je rekao da 'bilateralna pitanja trebaju biti riješena između Slovenije i Hrvatske i nisu dio pristupnih pregovora. Vjerujem da će Vijeće poštovati pregovarački okvir i otvoriti i zatvoriti poglavlja onda kada su tehnički spremna za otvaranje odnosno zatvaranje, to jest kada su ispunjena mjerila', rekao je Rehn.
Upitan mogu li problemi s ratifikacijom Lisabonskog ugovora biti iskorišteni kao izlika za usporavanje pristupnog procesa, Rehn je izrazio nadu da to neće biti slučaj.
'Nadam se da to neće biti korišteno kao argument za usporavanje pristupnog procesa sa zemljama poput Hrvatske, koja općenito dobro napreduje. Ratifikacija Lisabonskog ugovora i hrvatski pristupni proces dva su paralelna procesa. Vjerujem da će pitanje oko Lisabonskog ugovora biti riješeno prije nego što Hrvatska bude spremna za članstvo u EU kao 28. članica', rekao je Rehn.
Europska komisija preporučuje Vijeću EU-a da osnuje ad-hoc radnu skupinu za izradu nacrta Pristupnog sporazuma s Hrvatskom. 'Ta skupina bi mogla raditi paralelno s pregovorima i stoga bi mogla početi s radom početkom 2009. godine', kaže se u dokumentu i dodaje da Hrvatska, paralelno s tim, treba na vrijeme pripremiti prijevode europske pravne stečevine na hrvatski jezik.
Komisija također najavljuje da će, ako Hrvatska nastavi s napretkom u svojim pripremama za članstvo, sredinom sljedeće godine predstaviti prijedlog financijskog paketa za njezin ulazak u EU. U tom bi se dokumentu definiralo na koliko novaca Hrvatska može računati iz Kohezijskog i strukturalnih fondova kada uđe u Uniju.
Uz strategiju proširenja za 2008.-2009. godinu Komisija je objavila i izvješća o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata.
'Osim napretka koji Hrvatska mora napraviti po pojedinim poglavljima, zemlja mora nastaviti s naporima, posebice na reformi pravosuđa i javne uprave, borbi protiv korupcije, na manjinskim pravima, uključujući povratak izbjeglica, suđenjima za ratne zločine, pristupu ICTY-a dokumentima u Hrvatskoj, kao i na restrukturiranju brodogradnje', kaže se u dokumentu.
Hrvatska je u proteklih godinu dana napravila napredak u svim područjima pripreme za članstvo u Europskoj uniji, a ocjene se kreću od 'ograničenog' preko 'određenog' do 'znatnog' napretka.
U izvješću o napretku, koje pokriva razdoblje od 1. listopada 2007. do 3. listopada 2008. godine, spomenuto je i području slobode izražavanja i nedavno ubojstvo dvojice novinara.
'Novinari koji rade na korupcijskim slučajevima i na organiziranom kriminalu sve su više meta. Zabilježen je ograničeni napredak u identificiranju i kaznenom progonu počinitelja. Dva novinara su nedavno ubijena. Urednici i novinari i dalje izvještavaju o neprimjerenom političkom pritisku. To stvara zabrinutost u pogledu slobode izražavanja, posebice na lokalnoj razini', kaže se u izvješću o napretku.
Komisija navodi da je Hrvatska do sada ispunila sva mjerila za otvaranje, osim za dva poglavlja - Tržišno natjecanje i Pravosuđe i temeljna prava.
Za ispunjavanje mjerila za otvaranje u poglavlju Pravosuđa i temeljna prava, 'Hrvatska mora učiniti završne napore' kako bi ispunila preostale elemente u mjerilima za otvaranje.
Što se tiče mjerila za poglavlje Tržišno natjecanje, Hrvatska 'mora učiniti dodatne napore, posebice u pogledu brodogradnje", navodi Komisija. U tom poglavlju postignut je "određeni napredak', posebice u pogledu državne potpore čeličnom sektoru, ali 'znatni napori potrebni su u pogledu restrukturiranja pomoći brodogradilištima, što treba biti riješeno u kontekstu njihove predviđene privatizacije'.
U najtežem poglavlju Pravosuđe i temeljna prava, kaže se da se reforme nastavljaju, ali da su spore. 'Preostaju znatni izazovi. Postoji većina instrumenata za borbu protiv korupcije, ali imajući u vidu veličinu problema, ti instrumenti se ne koriste dovoljno energično', stoji u izvješću.
Glede borbe protiv korupcije kaže se da je učinjen 'određeni napredak', da je poboljšan zakonski okvir, revidirana protukorupcijska strategija i usvojen akcijski plan. Ističe se da USKOK nastavlja intenzivirati svoje aktivnosti, ali da "korupcija ostaje široko rasprostranjena'. Ukupan broj pokrenutih antikorupcijskih slučajeva je povećan, ali je i dalje nizak broj sudskih presuda u tim slučajevima.
Komisija traži bolju koordinaciju napora koji se ulažu u borbu protiv korupcije i ističe da policija treba biti učinkovitija u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.
'Općenito, korupcija na političkoj, gospodarskoj i institucionalnoj razini, uključujući pravosuđe, kao i opća tolerancija sitne korupcije i dalje su rašireni i predstavljaju ozbiljan problem', kaže Komisija. Kao veliki problem navodi se i neprovođenje sudskih odluka.
Što se tiče odnosa sa susjedima, članicama EU-a, Hrvatska ima dobre odnose s Mađarskom i Italijom.
Odnosi sa Slovenijom, iako su općenito dobro razvijeni, i dalje se pogođeni povremenim poteškoćama vezanim uz otvorena granična pitanja, kaže Komisija i dodaje da su dvije zemlje načelno dogovorile da se treća strana uključi u rješavanje toga pitanja i da je formirana zajednička komisija koja je održala prve sastanke.
'Međutim, nema dogovora ni o tijelu kojem će povjeriti arbitraža ni o predmetu arbitraže', kaže Komisija.
U odnosima s BiH, koji su 'ostali stabilni', kaže se da projekt Pelješkog mosta ostaje otvoreno političko pitanje i da nema pomaka prema dogovoru o korištenju luke Ploče.
-
''Divno vas je vidjeti skupa''Pogledajte blagdanske prizore Severine s majkom i sinom, zabilježeni su posebni trenuci
-
objavila je fotke!Maja i Bloom za Uskrs uživaju na destinaciji koja uvijek privlači pažnju, evo gdje su otputovali
-
u 61. godiniPreminuo je Vlatko Cvrtila, jedan od najuglednijih hrvatskih stručnjaka za sigurnost
