U članku pod naslovom 'Croatia cursed by crime and corruption' za primjere koji potvrđuju ove navode britanski novinar spomenuo je atentat na Ivu Pukanića i Niku Franića te ubojstvo Ivane Hodak. Pukanića opisuje kao kontroverznog urednika tjednika i novinara koji je pisao o organiziranom kriminalu te je imao utjecajna poznanstva, uključujući i ono s predsjednikom države.
Pročitajte i ovo
BBC-jev novinar piše kako je Ivana Hodak, kći poznatog odvjetnika, dva tjedna prije atentata na Pukanića i Franića ubijena na kućnom pragu. Zaključuje kako to prava slika Hrvatske, a ne ona dalmatinske obale koja se nalazi na razglednicama. BBC prenosi kako i većina građana Hrvatske vjeruje da zemljom upravljaju kriminalci koji su se obogatili prodavajući oružje početkom 1990.-tih za vrijeme Domovinskog rata. Oni su danas, kaže BBC, uspješni biznismeni koje nitko ne pita za porijeklo kapitala.
Uz mafiju caruje i korupcija
Uz organizirani kriminal, Hrvatskla je i zemlja kojom upravlja korupcija, piše dalje BBC-ev novinar. Za to navodi primjer afere u Fondu za privatizaciju i dodaje da je Hrvatska po indeksu ekonomskih sloboda na svijetu ispod nekoliko Afričkih zemalja. Kod opisivanja stanja u Hrvatskoj britanski novinar dotakao se i slobode medija pri čemu tvrdi da novinari nerijetko dobiju batina za svoje izvještavanje, a velik broj ih je pod policijskom zaštitom. Britanski novinar kaže da su u Hrvatskoj političari iznad zakona, a na tu tezu osvrnuo se i opovrgao ju i ministar pravosuđa Ivan Šimonović.
Opasnost i od neeksplodiranih mina
Britansko ministarstvo vanjskih poslova kao opasnosti još navodi neeksplodirane mine, ali u izoliranim planinskim i seoskim područjima, dok su 'gusto naseljena područja i glavni cestovni pravci očišćeni od mina i sigurni za posjetitelje'. Među područjima izvan redovnih turističkih odredišta koja su bila zahvaćena ratom, završenim 1995. i u kojima još ima mina, navode se dijelovi istočne Slavonije, Brodsko-posavske, Karlovačke i Zadarske županije te 'udaljenije dijelove Nacionalnog parka Plitvica'.
Navodi se kako Hrvatsku svake godine posjećuje oko 267 tisuća britanskih državljana i kako ih većina nije imala nikakvih problema te da su konzularnu pomoć trebali ponajviše zbog potrebe bolničkog liječenja i zbog ukradenih ili izgubljenih putnih dokumenata. Američki State Department, poznat po krajnjem oprezu kad je u pitanju upozorenje američkim građanima za putovanja u inozemstvo, nema Hrvatsku na popisu zemalja u kojima prijeti bilo kakva opasnost.
Na kraju, BBC-jev novinar navodi kako bi Hrvatska za dvije godine trebala postati punopravna članica Europske unije. A do tada će, kako je rečeno i kako se većina građana nada, navedeni problemi biti riješeni. Pitanje koje novinar postavlja je: ima li za to vremena i volje?
