'Hrvati se za blagdane šopaju, a onda u siječnju idu na dijetu'

Božić i Nova godina vrlo su često opravdanje da ne razmišljamo o tome jesmo li previše pojeli i popili, te da idemo daleko iznad svojih granica. Prejedanje je neobično stanje u kojem pojedinac u kratkom roku pojede i do tri puta više, a osjećaj krivnje nakon obroka glavna je karakteristika blagdanskih izjelica.

Pročitajte i ovo Tužna strana Božića Oni blagdane dočekuju osamljeni u tišini svog doma: "Nemaju s kime podijeliti neku emociju ili misao" Visoke cijene Blagdanska košarica nikad skuplja: "Mnogima je to previše"

tri vijesti o kojima se priča Održan drugi krug Objavljeni najnoviji rezultati izbora! Lokalni izbori 2025. Hrvatska je izabrala: Erupcija veselja u jednom stožeru Drama u Americi Otrovalo se 50-ak ljudi, raste broj oboljelih: Zbog ovog povrća zavladala epidemija salmonele

'Problem počinje početkom prosinca i traje sve do iza Nove godine. Ne treba pretjerivati s oštrim stavom jer svaki čovjek ponekad umjesto jednog pojede tri komada odlične pite od jabuka. Djelomični krivac za ovu pojavu su i predblagdanske kampanje velikih prehrambenih lanaca koje se pred kraj godine nastoje riješiti zaliha robe', tvrdi nutricionist Ignac Kulier.

Teško je odoljeti hrani na svakom koraku

Ipak, i onima s čvrstim karakterom teško je odoljeti svoj toj hrani koja se nudi na svakom koraku. Blagdansko slavlje počinje na radnom mjestu, nastavlja se kod kuće pa kod rodbine i prijatelja. Samokontrola je pod dodatnom kušnjom jer svaka domaćica u blagdansko doba daje sve od sebe kako bi impresionirala goste koji su čak i nepristojni ako odbiju kušati sve što je pripremila.

'Običaj je da se preko blagdana nekontrolirano jede i malo po malo, za dva tjedna možete nakupiti dva do tri kilograma viška. Svi nude, svugdje treba nazdraviti i zaželiti sve najbolje, svugdje treba prezalogajiti, a svaki zalogaj ima određenu količinu kalorija', pojašnjava nutricionist Kulier. Ističe kako ostalo vrijeme blagdana, dok se ne jede i ne pije, većina ljudi provodi u sjedenju, ležanju i spavanju.

'Najveća opasnost u sezoni blagdana nije masna hrana već obilje alkohola', upozorava Ignac Kulier Nutricionist Kluier objašnjava kako se blagdani ipak mogu provesti zdravo, a da pri tome ne znači da smo sami sjedili kod kuće i gladovali. 'Zdravo se hraniti preko blagdana znači doslovno ne prežedravati se i naravno, ne piti alkohol koji je po kalorijama odmah iza masti. Jedno pivo ima 130, a čaša vina 150 kalorija', ističe. Bez razmišljanja je odbacio navode prema kojima u blagdansko doba nije grijeh popiti koju čašicu više jer alkohol pomaže ogranizmu u razgradnji masti.

Alkohol ne razgrađuje masti!

'Nema teorije da alkoholna pića rastjeruju masti, to je teorija alkoholičara! I jako kisele salate debljaju jer organske kiseline imaju značajnu kalorijsku vrijednost. Prema tome, razbistriti se kiselim krastavcima je samo daljnje debljanje', objašnjava Ignac Kulier i istče da čak i ako ništa ne jedete, ali pijete alkohol, možete dobiti na kilaži.

'Idete s tuluma na tulum i svugdje se jede i pije. To je golemi unos kalorija! Hrvati se preko blagdana šopaju kao guske, a onda u siječnju počinju s drastičnom dijetom', dodaje.

Prije vala slavlja dobro bi bilo zastati i razmisliti što zapravo želimo od blagdana: otpustiti kočnice pod parolom jednom se živi ili prikočiti tu i tamo da problem ne bi eskalirao izvan okvira. 'Kod mnogih će se dogoditi čudna osvetnička fraza 'cijele godine se čuvam, a sada ću se bome najesti', a upravo je ona najopasnija i osvećuje se na najgori način, naslagama sala koje je kasnije teško skinuti', ističe nutricionist Kulier.

Dodaje kako svako slavlje ima cijenu pa tako i predstojeći blagdani. 'Dijeliti savjete što treba raditi da do problema ne dođe dosta je nezahvalno. Čovjek sebi nekada mora dati oduška, ali i znati odrediti svoju mjeru', poručio je Ignac Kulier.