Na upit Dnevnik.hr-a, o uvođenju eura, u HNB-u su istaknuli kako se guverner Boris Vujčić, u svojim javnim istupima, kao i u razgovorima s političarima, konzistentno zalaže za što raniji ulazak Hrvatske u eurozonu.
Pročitajte i ovo
No, napominju, to se odvija u okviru propisane procedure, jer "uvođenje eura je politika na koju se zemlja ugovorno obvezala i koju zato moramo promatrati kao 'temeljni scenarij'. Uvjereni smo da bi to iz niza razloga, a ponajviše zbog povijesno visoke depozitne eurizacije u Hrvatskoj, bilo jeftinije i jednostavnije rješenje od sadašnjeg, ali ne postoji nikakav imperativ uvođenja eura koji bi bio posljedica potrebe održavanja financijske stabilnosti."
Guverner Vujčić redovito je naglašavao i da "mogućnost uvođenja eura ovisi o spremnosti da ozbiljno pristupimo procesu ispunjavanja Nacionalnog plana konvergencije i Nacionalnog programa reformi kojima bi realizirali pretpostavke prelaska na euro, prvenstveno one strukturne promjene koje bi omogućile povećanje potencijalne stope rasta gospodarstva."
Podsjetimo, procedura u okviru koje bismo mogli doći u poziciju prelaska na euro podrazumijeva da bismo najprije tijekom dvije godine morali značajnije smanjivati udjel javnog duga u BDP-u, s time da projekcije pokazuju da je takav trend održiv u srednjem roku, i potom pristupiti razgovorima o ulasku u tečajni mehanizam (eng. Exchange Rate Mechanism – ERM II).
Nakon ulaska u ERM II, tijekom iduće dvije godine moramo zadovoljiti takozvane Maastrichtske kriterije koji se odnose na stopu inflacije, dugoročne kamatne stope, proračunski deficit, javni dug i stabilnost tečaja kune prema euru.
Unutar ispunjavanja pet potrebnih kriterija za prelazak na euro, smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u koji je sada na razini od oko 85 posto, za Hrvatsku je ključan zadatak, jer bi ga u ovoj, 2017., i u 2018. godini, trebalo značajnije početi smanjivati.
Istovremeno, potrebno je znati, napominju u HNB-u, da za prelazak na euro nije nužno ispuniti fiksni kriterij o smanjivanju udjela javnog duga u BDP-u na 60 posto, već je moguće i vjerodostojnom brzinom smanjivati udjel javnog duga u BDP-u.
