'Treba definirati što je početak izlaska iz krize'

Čeka li Hrvatsku sudbina slična Grčkoj? Često se u javnosti čuje kako strah od grčkog scenarija nije neopravdan, no koliko je realan, pitali smo zamjenika guvernera Narodne banke Hrvatske. 'Ono štom se događa Grčkoj može se dogoditi svakoj zemlji koja ne vodi računa o tome da svoju potrošnju stavi u okvire svoje proizvodnje', rekao je Vujčić pojasnivši da se Grčka suočila s velikim javnim dugom koji nije više bila u stanju sama financirati, zbog čega je došlo do nepovjerenja tržišta i ona se na međunarodnom financijskom tržištu više nije bila u stanju zaduživati. Stoga su i pribjeglu rješenju u obliku paketa pomoći koji su izradili EU i MMF.

Pročitajte i ovo PRIOPĆENJE HNB-A Hrvati se baš jako vole zaduživati, najviše su se uzimali gotovinski krediti proljetno izvješće MMF objavio prognozu za hrvatsko gospodarstvo, evo kada očekuju usporavanje rasta cijena

>> Građani nezadovoljni sindikalnim vođama

'Zasad nam ne prijeti grčki scenarij'

Na pitanje je li grčka kriza poljulala euro i kako bi se to odrazilo na kunu, pa onda konkretno i na građane, izvoznike i središnju vlast, Vujčić u prvom redu naglašava da nama u kratkom roku ne prijeti grčki scenarij, ali da dugoročno trebamo biti oprezni da nam se ne dogodi nešto slično. 'Što se tečaja tiče, tečaj kune ostaje kao i prije, vezan uz euro. Ako on bude slabiji u odnosu na dolar, neće biti značajnijih posljedica za građane'. No, kod švicarskog franka, za koji mnogi naši građani imaju vezane stambene kredite, kaže, naravno da postoji valutni rizik. 'Ako bi euro oslabio prema franku, to bi moglo predstavljati dodatni teret za te građane', kaže Vujčić te naglašava da je HNB na vrijeme upozoravao na valutni rizik pozajmljivanja novca u drugim valutama, kao što je to švicarski franak, a ne u euru.

'Javna potrošnja kao takva nije održiva'

Vujčič je prokomentirao i istraživanje Nove TV, prema kojem hrvatski radnici, poglavito oni u javnim i državnim službama, ne pristaju na odricanje od prava kao što su božićnica i regres. Tvrdi da javna potrošnja kao takva nije održiva te da se mora u duljem roku smanjivati, ako želimo imati konkurentnu ekonomiju sa višim stopama rasta i izvoza. U tom pogledu, smatra, ima mnogo toga što se može rezati, poput božićnica, regresa, ukupnog broja zaposlenih, subvencija itd. 'No, to je pitanje dogovora Vlade sa socijalnim partnerima i same odluke Vlade što će točno rezati kako bi javnu potrošnju svela u dugoročno održive okvire, koji su uz to i poticajni za gospodarski rast', kaže Vujčić.

>> Dogovor: Grčka odlučna uštedjeti 30 milijarda eura

'Treba definirati što je to početak izlaska iz krize'

Za mjere Vlade, za koje, prema našem istraživanju, građani smatraju da su došle prekasno i da neće imati učinka, Vujčić smatra da je bolje da su došle 'ikad nego nikad'. 'No, njihov će se učinak ocjenjivati po onome na koji će način biti provedene, kojom brzinom i odlučnošću i što će od svega toga biti provedeno. Važno je da to bude fokus u budućnosti', rekao je zamjenik guvernera. Na pitanje kada HNB procjenjuje da bi mogli očekivati početak izlaska iz krize, Vujčić pojašnjava da to ovisi kako ćemo taj početak definirati. 'Ako pod tim mislimo pojavu nekakvog prvog rasta, onda smo pred time. No, ako pod tim mislimo onakve stope rasta kakve su bile prije krize, onda smo još daleko od tog trenutka', kaže i podsjeća da HNB ionako za ovu godinu predviđa stagnaciju gospodarstva.

Model pojačavanja potrošnje je neodrživ, trebaju na promjene

Da bi se vratili na stope iz prijašnjih vremena, potrebno je, naglašava Vujčić, upravo provođenje cijelog niza reformi kako bi se gospodarstvu povratila konkurentnost. To se, kaže, doduše može potaknuti vraćanjem na model pojačavanja potrošnje, no upozorava kako je to neodrživo, jer je upravo to model koji je Grčku doveo u probleme. 'Ne poticanje potrošenje i zaduživanja i takav rast, nego rast baziran na strukturnim promjenama koje će povećati konkurentnost gospodarstva', zaključio je Vujčić.