Nevladine udruge smatraju kako Norca ne bi trebalo pustiti iz zatvora ranije jer se nije pokajao za zločine.
Pročitajte i ovo
'Kod ratnih zločina nad civilnim stanovništvom ne bi trebalo primjenjivati klauzulu o dvije trećine kazne. Vrlo bitno je da kada su pravomoćne sudske presude izrečene, da se kazna izdrži do kraja', smatra Vesna Teršelič, predsjednica udruge Documenta.
HHO pak u svojem priopćenju podsjeća kako su masovna kršenja ljudskih prava bila jedna od temeljnih preokupacija HHO-a od osnutka do danas te kako je bio jedina organizacija za ljudska prava u Hrvatskoj koja je poslije Oluje bilježila zločine u oslobođenim krajevima Hrvatske, zalažući se za njihovo procesuiranje.
Upravo stoga, stoji u priopćenju, HHO drži svojom dužnošću progovoriti o ponovnom aktualiziranju slučaju Mirka Norca, osuđenog za ratni zločin u dva odvojena sudska postupka na jedinstvenu kaznu od 15 godina zatvora. Jedan od ta dva predmeta prepušten je hrvatskom pravosuđu od strane ad hoc Tribunala za bivšu Jugoslaviju.
Upravo je Haaški sud, podsjeća HHO, nametnuo praksu bezuvjetnog puštanja iz zatvora osuđenih za ratni zločin nakon odslužene dvije trećine kazne. Ne može u izdržavanju kazne biti različite prakse za one koji su osuđeni za ista kaznena djela od strane Haaškog suda ili pak od domaćih sudova.
U skladu s time, predsjednici helsinških odbora iz država sljednica bivše Jugoslavije usvojili su zajedničko stajalište da se od predstavnika vlasti u našim državama traži poštivanje istog principa za sve osobe osuđene za ratne zločine. Time bi se i u nas provelo u djelo načelo i praksa ad hoc Tribunala za bivšu Jugoslaviju, temeljem kojeg su pušteni na slobodu Veselin Šljivančanin, Biljana Plavšić, Ivica Rajić i drugi.
Na taj način bi se i hrvatska praksa uskladila s praksom koja određuje dužinu izdržavanja zatvorskih kazni u većini europskih država.
Smatramo da bi odluka Povjerenstva za uvjetni otpust Ministarstva pravosuđa, koje je odlučilo uvjetno pustiti na slobodu bivšeg generala Mirka Norca nakon što je odslužio više od dvije trećine 15-godišnje zatvorske kazne, ubuduće morala biti praksa primijenjena na sve osobe osuđene za kazneno djelo ratnog zločina u Hrvatskoj, bez obzira na nacionalnost i pripadnost sukobljenoj strani. Takvu praksu očekujemo i u drugim državama sljednicama bivše Jugoslavije.
Izražavajući žaljenje zbog svih žrtava posljednjeg rata, kao nevladina udruga za ljudska prava držimo da smisao penalne politike ne može biti samo osveta, kako bi to htjele neke nevladine organizacije za ljudska prava kod nas.
Norčev iskaz pred Povjerenstvom, kako mu je 'kao katoliku i praktičnom vjerniku žao zbog bilo kojeg čovjeka koji smrtno strada', te kako kad bi se 'ponovo našao u istoj situaciji ne bi postupio isto', dovoljan je da se prihvati kao izraz njegova kajanja.
Iznenađeni smo činjenicom da nevladine udruge, koje sada prosvjeduju zbog odluke Povjerenstva, nisu izrazile svoje zgražanje prilikom puštanja iz zatvora vukovarskog monstruma Veselina Šljivančanina, čije je 'pokajanje' sadržano samo u banalnoj rečenici kako mu je 'žao svih žrtava rata u bivšoj Jugoslaviji', ali nije izrazio žaljenje zbog žrtava na Ovčari, jer smatra da za njihovu sudbinu on nije kriv. No, čak i takvu formulaciju sudsko vijeće Tribunala prihvatilo je kao dovoljnu da ga oslobodi daljnjeg izdržavanja kazne, utvrdivši da je Šljivančanin time 'djelimično korigirao svoje ponašanje'.
Stoga pozivamo Povjerenstvo da, u skladu sa svojom odlukom, Mirka Norca krajem studenoga oslobodi daljnjeg izdržavanja kazne strogog zatvora, stoji u priopćenju HHO-a.
