'To odobrenje znači da će Hrvatska, ne dođe li u posljednji tren do nekih trzavica, postati 28. zemlja članica u srpnju sljedeće godine, čime će biti simbolizirano raskidanje s Balkanom i bivšom Jugoslavijom te snažno usidrenje u europsku maticu', piše britanski The Guardian.
Pročitajte i ovo
>> Čestitke: 'Ishod referenduma dobar je i za Hrvatsku i za EU'
'Unatoč tomu što je EU na svojim najnižim granama, vodećim hrvatskim političarima laknulo je jer zemlja prelazi prag Unije prije no što se njezina vrata zatvore za daljnje širenje', navodi list dodajući da će vjerojatno proći najmanje desetljeće prije no što Srbija, Bosna i ostali budu primljeni, ako ikada i budu primljeni.
Povratak u središte Europe
'Ovonedjeljno glasovanje protiv bilo bi smatrano katastrofom, jer bi Hrvatsku gurnulo natrag u balkansku kaljužu', navodi The Guardian. Austrijski Kleine Zeitung piše da su se Hrvati jasnom većinom izjasnili za pristup svoje zemlje EU-u i da se, nakon Slovenije, druga bivša jugoslavenska republika vraća u središte Europe gdje joj je po njenoj povijesti i kulturi oduvijek mjesto.
'Činjenica da zemlje koje su se prije ne tako mnogo vremena u krvavom ratu izborile za svoju nezavisnost danas zajedničku mirnu budućnost sa svojim nekadašnjim neprijateljima traže pod krovom još većeg saveza država, može se smatrati posebnom poukom iz povijesti', navodi list. Die Presse piše da je Hrvatska odabrala europski put, no da slab odaziv birača ukazuje na nepovjerenje prema EU-u, pa uvjerljivi pozitivan ishod ostavlja donekle gorak okus.
Politička kriza i kriza eura
'Pristup Europskoj uniji podržale su sve relevantne političke stranke u zemlji, pa čak i one koje se smatraju nacionalističkima, poput HDSSB-a ratnog zločinca Branimira Glavaša kao i utjecajna Katolička crkva, dok je samo je Stranka prava bila protiv pristupa, navode austrijske novine.
Francuski Le Monde piše da je u proteklih šest godina Hrvatska uskladila svoje zakonodavstvo s europskim zakonima u iznimno teškim okolnostima - u uvjetima političke krize izazvane francuskim 'ne' ustavnom sporazumu iz 2005., te financijske i gospodarske krize, a potom i krize eura. List podsjeća da je Slovenija, prva od šest nekadašnjih jugoslavenskih republika koja je pristupila EU-u 2004., i dalje stvara najviše problema Hrvatskoj.
Prijepor sa Slovenijom
'Dvije susjedne nacije u teritorijalnom su prijeporu još od svog osamostaljenja 1991. godine. Taj se prijepor odnosi na 13 četvornih kilometara teritorija, uglavnom nenaseljenog, i malog dijela voda Piranskog zaljeva u Jadranskom moru koje uvjetuju Sloveniji pristup otvorenom moru', navodi Le Monde.
The Washington Times piše da su Hrvati u nedjelju glasovali za priključivanje EU-u usred malog odaziva na referendum, što je znak da je blok od 27 država izgubio privlačnost među državama aspirantima. 'Oni koji su za EU rekli su da će njihovo problematično gospodarstvo opterećeno recesijom, vanjskim dugom od 67 milijardi eura i stopom nezaposlenosti od 17 posto oživjeti zbog pristupanja širem europskom tržištu i zbog mogućnosti za zapošljavanje koje će članstvo donijeti', navodi američki list.
Umireni strahovi u Bruxellesu
'Protivnici su rekli da Hrvatska ne može dobiti ništa ulaskom u blok, koji se bori s bankrotom nekih njegovih članica. Oni su kazali da će Hrvatska samo izgubiti svoj suverenitet i nacionalni identitet za koji se borila u ratu za neovisnost od Jugoslavije tijekom 1990-ih', dodaje The Washington Times.
The Irish Times navodi da je 67 posto glasova 'za' na referendumu umirilo strahove u Bruxellesu i među mnogim Hrvatima da će gospodarske brige EU-a potaknuti glas 'protiv' zbog strahova od reformi EU-a i potencijalnog gubitka suvereniteta.
'Hrvatska neće izgubiti svoju neovisnost ili nacionalne resurse, niti će njome upravljati EU', prenosi irski list riječi hrvatskog predsjednika Ive Josipovića i podsjeća da je Hrvatska završila teške pristupne pregovore prošle godine te da su se sve veće političke stranke pridružile Josipoviću u potpori pristupanju EU-u. (Hina)
