455988
455988
455988
455988
455988

Europski sud donio presudu protiv PBZ-a; SDP: Sud je stao na stranu hrvatske države

  • , 04.11.2016., 17:15
  • Autor:
  • komentara

Sud Europske unije u Luxembourgu donio je rješenje na upit Prekršajnog suda u Bjelovaru prema kojem nije prekršeno pravo EU-a u slučaju kada država članica donese prijelaznu mjeru koja predviđa da se ona može primjenjivati i na ugovore o kreditu koji su potpisani prije stupanja na snagu te mjere.

 
 
 
 
Banke se može kazniti (Video: Dnevnik Nove TV)
Banke se može kazniti (Video: Dnevnik Nove TV)

Pred prekršajnim sudom u Bjelovaru vođen je postupak u kojem su tužitelji Renata Horžić i Siniša Pušić podnijeli optužni prijedlog protiv Privredne banke Zagreb i njezina direktora Bože Prke.

Horžić i Pušić su 2005. i 2006. s Privrednom bankom Zagreb zaključili ugovor o stambenom kreditu u kojima je ugovorena promjenjiva kamatna stopa u visini od 4,03 posto odnosno 4,25 posto. Nakon toga kamatna stopa više je puta povećavana te je dosegnula 5,95 posto odnosno 6,00 posto.

Kod posljednjeg povećanja kamatne stope tužitelji su od Privredne banke Zagreb primili obavijest u kojoj se navodi da je to rezultat promjene ugovorene i korištenih grupa proizvoda banke te urednosti poslovanja. S druge strane, ta obavijest nije sadržavala nikakvu informaciju o parametrima primijenjenima pri izračunu tog povećanja.

Nakon toga tužitelji su podnijeli optužne prijedloge protiv Privredne banke navodeći da je PBZ prekršila Zakon o potrošačkom kreditiranju, kako je izmijenjen, time što do 1. siječnja 2014. nisu načinili dodatke njihovim ugovorima o kreditu kojima se određuju parametri i fiksne marže kao i razdoblja promjena kamatnih stopa, u skladu s odredbama članka 11.a stavka 5. navedenog zakona.

PBZ je s druge strane tvrdio da taj zakon nije sukladan s Direktivom 2008/48, a osobito s njezinim člankom 30. stavkom 1., jer vjerovnicima nameće obveze u pogledu određivanja promjenjive kamatne stope za ugovore o kreditu koji su već postojali na dan stupanja na snagu tog zakona, odnosno 1. siječnja 2014., zbog čega ima retroaktivan učinak suprotan navedenoj odredbi, i to unatoč tome što se navedenom direktivom provodi potpuno usklađivanje.

Dva ključna pitanja

Prekršajni sud u Bjelovaru odlučio je prekinuti postupak i obratio se Sudu EU-a u Luxembourgu, kojemu su 25. rujna 2015. postavljena sljedeća pitanja:

1. Može li se povratna primjena Zakona tumačiti i prosuđivati isključivo prema odredbama Zakona o potrošačkom kreditiranju, odnosno da li je takva primjena Zakona sukladna pravu Unije, osobito. odredbi čl.30.Direktive 2008/48 Europskog parlamenta i Vijeća od 23.04.2008.g. (1) prema kojoj je izričito propisano u stavku 1.da se njene odredbe ne primjenjuju na ugovore o kreditu koji su sklopljeni prije stupanja na snagu nacionalnog zakona kojim je implementirana navedena Direktiva u nacionalno zakonodavstvo.

2.Može li se, a u smislu gore navedenog prekršajna odredba čl.26.st.l.t.28. Zakona o potrošačkom kreditiranju tumačiti prema odredbi čl.23.Direktive u svijetlu prijelaza odredbe čl.30.Direktive, na način da se niti predviđene sankcije za kršenje odredbi nacionalnog zakonodavstva donesenog temeljem predmetne Direktive ne mogu primjenjivati na eventualne povrede koje se odnose na ugovore o kreditu koji već postoje na dan stupanja na snagu nacionalnih provedbenih propisa.

Sud EU-a je sredinom prošlog mjeseca donio rješenje s odgovorima na postavljena pitanja.

"Imajući sve navedeno u vidu, na upućena pitanja valja odgovoriti da članak 23. i članak 30. stavak 1. Direktive 2008/48 treba tumačiti na način da im nisu protivne nacionalne odredbe kao što su one o kojima je riječ u glavnim postupcima, kojima se vjerovniku, pod prijetnjom prekršajnih sankcija, nameće dužnost poštovanja obveza u pogledu promjenjive kamatne stope u vezi s ugovorima o kreditu koji postoje na dan stupanja na snagu tih odredaba jer ti ugovori o kreditu ne potpadaju pod materijalno područje primjene navedene direktive, a ni te obveze ne predstavljaju njezinu provedbu", stoji u rješenju Suda.

SDP pozdravio odluku suda u Saboru

Saborski zastupnik SDP-a Peđa Grbin u petak je pozdravio odluku Suda Europske unije koji je u predmetu protiv Privredne banke Zagreb i predsjednika Uprave banke Bože Prke zaključio da sankcionirenje banaka koje se nisu pridržavale odredaba Zakona o potrošačkom kreditiranju ne predstavlja povredu europskih propisa.

"Jasno je da je Sud u ovom trenutku stao na stranu hrvatske države, zakona koji je predložila Vlada Zorana Milanovića, a donio ovaj Hrvatski sabor, a protiv banaka", rekao je Grbin u Hrvatskom saboru nakon zatražene stanke.

Grbin ističe kako je "jasno da se radi o potencijalnim kaznama koje mogu iznositi i devet milijardi kuna", da se radi o pitanju koje je, "potencijalno financijski teže za banke nego je bilo pitanje konverzije kredita u švicarskim francima". Jasno je, kaže, i zašto banke ne žele da se postupak radi konverzije kredita u švicarskim francima vodi pred euroskim pravosudnim sustavom, nego s tim "bježe" u Washington.

"Jako dobrim" nazvao je što se odluka "potrefila" dok Sabor raspravlja o Hrvatskoj narodnoj banci, tumačeći da su HNB, ali i Ministarstavo finacija, ti koji su nadležni za provođenje Zakona o potrošačkom kreditiranju i procesuiranju banaka koje su kršile zakon.

Poziv guverneru Vujčiću

Guvereneru HNB-a Borisu Vujčiću, koji je u tom trenutku sjedio u Saboru, poručio je kako nema nikakve zapreke da, kad se vrati u ured naloži pokretanje postupaka protiv svih banka koje su kršile odredbe spomenutog zakona. Imate odluku Ustavnog suda da je Zakon usklađen sa Ustavom, imate odluku Europskog Suda da je usklađen sa pravnim poretkom EU, što znači da za to nemate nikakve zapreke, rekao je Vujčiću.

Ustvrdio je i da će, kad se naplate kazne bankama, biti svejedno hoće li Hrvatska, možda izgubiti postupak zbog konverzije kredita u švicarskim francima, jer će sve biti naplaćeno.

Vladu je Grbin pozvao da žurno objavi odgovor koji je Europskoj komisiji uputila vezano uz kreditiranje u švicarskim francima. Građani i zastupnici imaju pravo znati u kojem smjeru ide taj postupak, naglasio je.

SDP-ov zastupnik ranije je naveo da Europski sud, kao najviše pravosudno tijelo EU, može odlučivati u postupcima oko prethodnih pitanja koja su im uputili hrvatski ili sudovi drugih članica EU. U jednom od prvih postupaka koji je pokrenut radi davanja tzv. prethodnog mišljenja Europski sud je, kazao je, odlučivao na zahtjev Prekršajnog suda u Bjelovaru koji je u predmetu Horžić i Pušić protiv Privredne banke Zagreb i Bože Prke dostavio svoje mišljenje odnosno rješenje glede odredbi Zakona o potrošačkom kreditiranju.

Pojasnio je da se radi o odredbama Zakona o potrošačkom kreditiranju koje su odredile mogućnost izricanja prekršajne kazne kada banke nisu definirale parametre na temelju kojih se određuju kamatne stope u slučaju promjenjivih kamatnih stopa, s tim da je određena i retroaktivna primjena tih mjera i retroaktivno kažnjavanje za banke koje u postojećim ugovorima o kreditima nisu dužnicima dostavile podatke kako se određuje njihova promjenjiva kamatna stopa.

Oko sto tisuća kredita u kojima banke nisu poštovale obvezu

"Po određenim procjenama radi se o nekakvih stotinu tisuća kredita u kojima banke nisu ispoštovale svoju ugovornu, odnosno zakonsku obvezu", rekao je Grbin.

Naglasio je pritom da nije pitanje samo stotinu tisuća ugovora o kreditu, već i pitanje kazne koju prekršajni sudovi mogu izreći u svakom od pojedinih predmeta. "Kazna se za odgovornu banku kreće u rasponu od 80 do 200 tisuća kuna, a za odgovornu osobu u svakom od navedenih ugovora o kreditu kazna se kreće u iznosu od 10 do 50 tisuća kuna", kazao je Grbin, napominuću da su odgovorne osobe predsjednici uprava konkretnih banaka. (Hina)

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se