454754
454754
454754
454754
454754

JE LI OVO PRILIKA? "Pozivamo kompanije iz Hrvatske da budu naši partneri"

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev dali su utorak, otvarajući poslovni forum u Bakuu, snažnu potporu gospodarstvenicima da surađuju kako bi vrlo dobre političke odnose dviju zemalja pratili isto tako dobri odnosi na području gospodarstva.

 
 
 
 
Ilham Alijev (Foto: AFP)
Ilham Alijev (Foto: AFP)

"Mi smo dobri prijatelji i partneri i trebamo iskoristiti tu dobru prigodu da proširimo poslovne kontakte jer kod ulaganja i trgovine kompanija iz različitih zemalja treba se uzeti u obzir i politički kontekst između njih. A naši politički odnosi su vrlo dobri i nadamo se da će poslovni sektor pratiti taj dobar primjer", rekao je Alijev otvarajući azerbajdžansko-hrvatski gospodarski forum, zajedno s hrvatskom predsjednicom.

Na forumu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i AZPROMO-a, azerbajdžanske agencije za izvoz i promicanje ulaganja, sudjelovalo je 60-ak hrvatskih gospodarstvenika iz gotovo 40 tvrtki, te stotinjak azerbajdžanskih kompanija.

"Nadam se da će poslovni odnosi biti na liniji naših odličnih političkih odnosa", naglasio je Alijev. Sudjelovanje azerbajdžanskog predsjednika na takvom skupu ocjenjuje se kao "velika stvar za Hrvatsku", a isto tako posjeti na najvišoj razini Azerbajdžanu otvaraju vrata poslovnim ljudima koji žele suradnju s tom zemljom, kažu izvori.

Još jedan "vrlo važan simbolični korak", kako ga je nazvala predsjednica, bilo bi podizanje razine Privremenog ureda RH u Azerbajdžanu na razinu veleposlanstva što se nada da će nova vlada uskoro učiniti.

"Prečesto moram reći kako odlične političke odnose ne prati jednaka kvaliteta poslovanja, trgovine i ulaganja. To se tiče i Azerbajdžana. Zaista imamo vrlo dobre političke odnose bez otvorenih pitanja, Hrvatska će nastaviti biti vaš prijatelj i podupirati vas u kontekstu Europske unije", rekla je Grabar-Kitarović.

Dvoje predsjednika složilo se kako se dosad ekonomska suradnja između Hrvatske i Azerbajdžana temeljila uglavnom samo na izvozu nafte iz Azerbajdžana u Hrvatsku i prodaji "vaših izvrsnih brodova koje imamo već godinama", kako je rekao Alijev, iz Hrvatske u Azerbajdžan.

Sada je vrijeme, složili su se, za diverzificiranje ekonomske suradnje, a mogućnosti su brojne.

Alijev je istaknuo tri ključna segmenta: trgovinu, izvoz i uvoz i ulaganja, a dodao je da je u ponedjeljak u razgovorima s predsjednicom i s delegacijama istaknuo neka područja na koja bi se gospodarstvenici trebali fokusirati.

Tu je spomenuo azerbajdžanski interes za farmaceutsku industriju, izdvojio područje ICT-a kao jedan od prioriteta, potom turizam, za koji je kazao da je impresioniran brojem stranih turista koji dolaze u Hrvatsku.

Istaknuo je kako njegova zemlja novom politikom diverzifikacije ekonomije i pokušajem ulaska na druga tržišta nenaftnim proizvodima puno ulaže u sektore koji nisu tradicionalni za njegovu zemlju, poput poljoprivrede.

"Još jedno područje za mogućnost suradnje je izgradnja infrastrukture. Pozivamo kompanije iz Hrvatske da budu naši partneri ... jer se trenutno u Azerbajdžanu odvijaju brojne građevinske aktivnosti", rekao je Alijev.

Alijev je govoreći o enegetskoj politici prije svega spomenuo Južni plinski koridor koji je kao "projekt energetske sigurnosti i diverzifikacije situacija u kojoj svi dobivaju. Mi trebamo europsko tržište za naš plin, a europski kupci trebaju dodatni plin".

Hrvatska je predsjednica naglasila kako je "Hrvatska odlučna nastaviti surađivati i stavljati fokus na energetski sektor, osiguravajući energetsku neovisnost ne samo za Hrvatsku nego i za naše susjede", u kontekstu i Južnog plinskog koridora i Inicijative triju mora (Jadran-Baltik-Crno more) - na kojoj je izrazila nadu da će surađivati i Azerbajdžan - što bi sve u konačnici donijelo veliku korist na više područja, na koncu i u ukupnom životnom standardu.

Distribucija plina

Ukupne rezerve prirodnog plina Azerbajdžana su 2,5 bilijuna kubičnih metara i za njihovu distribuciju Azerbajdžan već ima višestruki sustav plinovoda u raznim smjerovima, a Južni plinski koridor je u izgradnji, rekao je Alijev.

Južni plinski koridor ogromna je investicija na globalnoj razini, vrijedna preko 45 milijarda dolara koja bi trebala voditi od kaspijskog polja Shah Deniz II preko Azerbajdžana, Gruzije, Turske, Grčke, Albanije do Italije. Na dio tog plinovoda koji se naziva Transjadranski plinovod (TAP), a ide od Grčke preko Albanije do Italije, priključila bi se i Hrvatska Jadransko-jonskim plinovodom (IAP) te bi tako mogla postati distributer kaspijskog plina za europsko tržište.

Time bi, kako je na kraju posjeta rekla hrvatskim novinarima Grabar-Kitarović, "vrlo zadovoljna posjetom Azerbajdžanu" i političkim razgovorima s predsjednikom, predsjednikom vlada i parlamenta, "koji svesrdno podržavaju ovo približavanje između Hrvatske i Azerbajdžana", ostvarili hrvatsku projekciju "da država postane 'hub', da bude ulaz za države ovdje iz Zakavkazja i dijelova centralne Azije za EU i Europu".

Alijev je naglasio da njegova zemlja trenutno radi na još dva velika projekta koji bi pak Azerbajdžanu mogli omogućiti da postane globalni transportni 'hub'. Jedan je transportni koridor istok-zapad koji bi trebao povezati Kinu i Europu kroz Azerbajdžan i bio bi najkraća ruta iz Azije u Europu. Drugi je transportni projekt jug-sjever iz Azije - Indije i Pakistana, preko Azerbajdžana, Rusije i u sjevernu Europu.

Vraćajući se na brodogradnju, hrvatska je predsjednica rekla da je Hrvatska zainteresirana za prodaju Azerbajdžanu ne samo kao ranije velikih teretnih brodova, već i malih, pokretnih brodova koji postaju danas sve važniji u svijetu koji se suočava sa sigurnosnim izazovima.

"Danas je prigoda za gospodarski forum i dan kada je naglasak stavljen upravo na gospodarstvo, posebno na energetiku, ali i brodogradnju, građevinu, inženjering i drugo. Nadam se da će se postaviti temelji ne samo dobrih poslovnih odnosa nego i temelji za jednu veću suradnju općenito u području trgovine i ulaganja".

Tvrtke i teme u Azerbajdžanu

Predstavnici hrvatskih tvrtki u ponedjeljak su imali razgovore u više azerbajdžanskih ministarstava - poljoprivrede, turizma, obrane, prometa te u javnim tvrtkama zaduženim za željeznicu, brodogradnju i u Luci Baku.

U utorak su osim foruma, imali prigodu i za pojedinačne razgovore s azerbajdžanskim tvrtkama. Kada se radi o brodogradnji, hrvatska brodogradilišta zainteresirana su za obnovu i gradnju azerbajdžanske flote.

Tvrtka Uljanik, koja je već Azerbajdžanu isporučila kroz zadnjih 30 godina 14 brodova, osam prije tridesetak godina, četiri prije desetak i dva broda 2013., trenutno je u pregovorima za izgradnju još brodova za azerbajdžansko tržište, dok DIV nudi male patrolne čamce, koje je Hrvatska kao članica NATO-a uskladila sa standardima Saveza.

Iz sektora željezničkog prometa na forumu su predstavnici Telecora Zagreb koji predstavlja inovativna rješenja za pružne prijelaze i Pružnih građevina.

Državne željeznice Azerbajdžana koje raspolažu s 200 električnih lokomotiva od kojih je 80 potrebno remontirati, rekonstruiraju željeznički sustav, pruge, električne lokomotive i vagone, kao i telekomunikaciju i signalizaciju.

Od farmaceutske industrije u Bakuu je Apipharma, ali i Podravka koja uz prehrambenu industriju pokriva i taj sektor. Zadnjih par godina hrvatske ICT tvrtke ostvaruju značajnu poslovnu suradnju na tržištu Azerbajdžana, pa tako tvrtka Span upravo u utorak svečano otvara svoj ured u Bakuu.

Iz turističkog sektora prisutni su predstavnici Atlantis Travela i Gulliver travela, te T.M.D Travel, kao i Dekod koji nudi platforme za prodaju karata. Među ostalima u Bakuu su i Ingra, Končar, Prvo plinarsko društvo i TZV Gredelj. (Hina)

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se