Ministar Butković otkriva može li projekt Pelješkog mosta doći u pitanje zbog kritika iz BiH

Na svim hrvatskim autocestama u prvih šest mjeseci ove godine prometovalo je više od 33.100.000 vozila, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje povećanje za 7,6 posto, dok su prihodi četiri tvrtke, koncesionara autocesta porasli za 10,4 posto, na milijardu i 130 milijuna kuna bez PDV-a.

Pročitajte i ovo Pozvao na glasanje Milanović: ''Tko god je dignuo ruku za Turudića, neprijatelj je Hrvatske'' Prepucavanje se nastavlja Butković Milanoviću: "Zorane, pustio sam ti goluba i još čekam''

Od početka godine do kraja lipnja, autocestama u Hrvatskoj vozilo je 2.300.000 više vozila nego u istom razdoblju prošle godine, time je prihod od cestarina povećan za 106.600.000 kuna.

Najveća povećanja bilježi HAC, logično jer imaju i najviše kilometara autocesta. Tako se HAC-om provezlo u pola godine 16.970.000 vozila, što je 7,2 posto više nego u prvih šest mjeseci prošle godine. Prihod od cestarina rastao je za 10,7 posto, na ukupnih 695.700.000 kuna.

Autocesta Rijeka-Zagreb zabilježila je 9.300.000 vozila i naplatili su 260 milijuna kuna, što je na godišnjoj razini porast za oko 9,9 posto.

Učkom i Istarskim ipsilonom provezlo se 3.900.000 vozila, pa je Bina Istra zabilježila sedam posto više prometa. Financijski porast je veći 10,9 posto, a u novcu je to 88.200.000 kuna.

Autocesta Zagreb-Macelj s najmanje kilometara ima i najmanji prihod od 88 milijuna kuna. Na toj dionici provezlo se 2.950.000 vozila. Porast prihoda u odnosu na prošlu godinu je 8,9 posto, dok je vozila 4,2 posto više u odnosu na isto razdoblje 2016. Zarade za drugi dio godine bit će, dakle, još i veće zbog poskupljenja, ali i sezone.

O ovoj i ostalim aktualnim temama iz svog resora, detaljnije je u Dnevniku Nove TV govorio ministar prometa Oleg Butković.

Autoceste u Hrvatskoj bilježe zaradu - no kakva je budućnost naplate cestarina i gužvi vinjete su otpale - što imate u planu?

U pravu ste. U prvih sedam i pol mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godinu porast je broja vozila na autocestama u svim kategorijama vozila, a porasli su i prihodi, usprkos tome što smo morali uvesti sezonsku naplatu cestarina, povećati cestarine iz razloga što smo rekli da nećemo prodavati autoceste, da ih nećemo monetizirati, nego ćemo krenuti u restrukturiranje duga i tvrtki. Prije nekoliko je dana raspisan i javni poziv za iskazivanje interesa za studiju budućeg elektronskog sustava naplate cestarine u Hrvatskoj. To je u skladu s pismom sektorske politike, svim reformama koje moramo napraviti u četiri, pet godina i u skladu s preporukama Europske komisije koja kaže da sve zemlje članice EU moraju imati ujednačen elektronski sustav naplate cestarine. Klasične vinjete u ovom su trenutku prošlost. Ali, neki oblik elektroničkog sustava naplate – da. Ali pričekajmo da ta studija bude gotova.

Može li projekt Pelješkog mosta doći u pitanje s obzirom na sve glasnije kritike iz BiH?

Projekt cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, koja uključuje izgradnju Pelješkog mosta i pristupnih cesta u potpunosti implementira dogovor između Hrvatske i BiH koji je postignut i potpisan 2006. Hrvatska u potpunosti potvrđuje pravo neškodljivog prolaska kroz morski prostor Hrvatske, kroz unutarnje morske vode i teritorijalno more, svim brodovima koji idu u luku Neum i iz luke Neum prema hrvatskom ZERP-u. U potpunosti je ispoštivana konvencija UN-a o pravu mora, posebno članak 45 koji uređuje pravo neškodljivog prolaza između jednog dijela otvorenog mora i liisključivog gospodarskog pojasa, u ovom slučaju hrvatskog ZERP-a i teritorijalnog mora druge države. Projekt cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom je prošao sve prepreke, svu proceduru Europske komisije. 7. lipnja je došlo odobrenje za bespovratnih 357 milijuna eura čime Hrvatska spaja svoj teritorij, odnosno Europa spaja europski teritorij. Ovo što u posljednje vrijeme čujemo iz BiH više ide u sferu politike i nekih predizbornih događanja, nego u sferu struke i dogovora koji je postignut 2006.

Odakle sad toliko glasno protivljenje mostu od strane naših susjeda nakon što je Bruxelles odradio svoje?

Sve je dogovoreno 2006. Hrvatska je implementirala zahtjeve. BiH koja je tražila da visina mosta bude 55 metara, širina plovnog puta 200 metara. Mi smo to prihvatili i u ovom trenutku smo u drugom stupnju natječaja za odabir izvođača. Do kraja kolovoza se trebaju predati ponude, pa postupak ide dalje. Očekujemo potpis ugovora o izgradnji Pelješkog mosta i početak radova na jesen.

Ima li budućnost za Uber u Hrvatskoj?

U izradi je novi zakon o cestovnom prijevozu koji rješava i to pitanje. Radna skupina završava svoj posao. U njoj su sjedili i predstavnici taksija, Ubera, obrtničke komore, gospodarske komore, ministarstva i struke. Uključili smo i prometni fakultet, izaći ćemo s novim prijedlogom zakona. Činjenica je da će se ići na najmanje djelomičnu liberalizaciju jer je nedostatak licenci evidentan. Tržište je takvo da vapi za još licenci i naravno da će u tom pravcu ići zakon. Novi tržišni modeli su dobrodošli. Ali svi moraju raditi u skladu sa zakonom i svi moraju imati ista pravila.

Znači li to da će moći ostati na tržištu uz neki prilagođeni oblik poslovanja?

Pričekajmo da izađemo sa zakonom u jesenskom roku. Najprije ide javna rasprava kada će se svi moći uključiti sa svojim komentarima. Zakon će nakon toga ići u proceduru Vlade, pa nakon toga prema Saboru. Početkom rujna imat ćemo gotovo rješenje.