''Svatko mora odgovarati za zločin ako ga je napravio, a njih je bilo na svakom dijelu BiH''

Gospodine Čoviću, jeste li Vi znali da se spremaju uhićenja Hrvata u Orašju?

tri vijesti o kojima se priča Objavio DHMZ Upaljen meteoalarm za dio zemlje: Vrijeme je opasno, evo kada stiže snijeg Gašenje u tijeku FOTO/VIDEO Izbio požar u poslovnoj zgradi u Zagrebu: S krova sukljao dim, vatrogasci na terenu stroge mjere Austrija uvodi posebne mjere zbog širenja zaraze, zatvaraju i neke granične prijelaze: "Čestice se šire i do 40 km. Jako je zarazno"

Svi smo znali već jedno pet ili šest godina da je nas stotine ili tisuće koji smo imali neku ulogu u Domovinskom ratu, u obradama, na različitim razinama vlasti u BiH, pa tako i ljudi iz Orašja.

Jeste li na to upozorili hrvatskog premijera gospodina Andreja Plenkovića?

Na taj način ne, ali smo razgovarali prije toga već i u Sarajevu, kad smo razgovarali s gospodinom Izetbegovićem oko iste teme, oko ratnih zločina, opterećenja koje nam prave ratni zločini, analiziranje uopće tog vremena 1991., 1995. godine i da moramo nešto zajedno uraditi kako bi se rasteretili tog dijela. Mjesto zločina mora pravno biti sankcionirano na isti način, da su za svakoga ista pravila igre. Svatko mora odgovarati za zločin ako ga je napravio, a njih je bilo na svakom dijelu Bosne i Hercegovine. Rat je to sam sa sobom nosio, ali nas je jako opteretilo pokušaj da se na neki način progura kroz više projekata optuživanje za ratne zločine i udruženi zločinački pothvat. To je nešto što bi trebalo jako opteretiti, ne samo Hrvate u BiH nego i Republiku Hrvatsku. I s te strane smo više puta razgovarali s nositeljima vlasti u Hrvatskoj i s predsjednicom, bivšim predsjednikom Vlade, pa i onim prije njega i s gospodinom Plenkovićem samo kratko, s ministrom pravde u RH, s pokušajem da naznačimo koliko je to bitno i za RH, a ne samo za nas u BiH.

Tko je onda zakazao? Jesu li se mogla spriječiti uhićenja?

Pazite, što znači tko je zakazao?

Netko je morao zakazati.

Ako netko naumi iz tužiteljstva dignuti optužnicu...

Pričali ste jako puno o tome.

.. dati nalog SIPA-i, da provede to djelo, SIPA je samo izvršni organ koji je to i uradio. Drugim riječima, evo što mi sad opet možemo najaviti, da će za mjesec, dva ili tri, neki Dragan ili netko drugi koji je također u obradi, biti priveden na sličan način. 

Što Vama nije ugodno?

Apsolutno nije ugodno, jer to je dio nekog plana, apsolutno dio plana kojim se do kraja pozicija Hrvata je takva da ne možete parirati onim odnosima u BiH koji kreiraju srpska i bošnjačka strana. Inače nemojmo podcijeniti da rat od '91. do '95. u BiH se tretira potpuno različito s barem tri različite strane. Na jedan ga način doživljavaju Srbi, na drugi Bošnjaci, na treći apsolutno Hrvati.

Dobro, čiji je onda to plan, je li to politička igra? Ako jest, čija?

Apsolutno jest politička igra koja ima više ciljeva. Jedan je  kratkoročno, mogli bi staviti u funkciju ovog našeg europskog puta kojeg ja ponajviše zagovaram zajedno s nositeljima vlasti Hrvata u BiH. Za mjesec dana trebamo dobiti upitnik od gospodina Hahna, gdje je naš plan za narednu godinu, definirali smo ga našim master planom, postati članica, odnosno kandidat za članstvo i apsolutno bez prikrivanja treba kazati da druge dvije strane traže nekoga tko će biti krivac za tako nešto, ako se ne desi, ali odmah kažem, nećemo stati, idemo dalje, na sličan način ja sam uvjeren da ovo treba potaknuti iseljavanje Hrvata, osobito s onih područja kao što je Posavina gdje su ostale male enklave. Orašje je sredina koja je na samoj Savi, uz kojeg se vežu Domoljevac i Odžek i to je relativno mali prostor i kad je broj stanovništva u pitanju i kad je u pitanju čitav prostor koji se jedva odupro agresiji u to vrijeme '92., '93. godine. I danas netko te ljude koji se uredno odazivaju institucijama BiH, na sve pozive, privodi. Privodite direktora SIPA-e iz prethodnog saziva, koji je prošao sve moguće provjere i kontrole institucija BiH, međunarodnih institucija na način koji je po meni apsolutno neprimjeren. Zato kažem da je ovo dio političke igre koja je imala za plan i narušiti odnose unutar BiH i prenijeti na odnose s našim susjedima.

Spomenuli ste taj europski put. Čini se da smao Hravti iz BiH žele u Europu.

Činjenica je da je to tako. Praktično je to tako. Kad bi sad napravili kvalitetno istraživanje, moglo bi se pokazati što se tiče europskog puta da 60-ak posto možda i nešto više ljudi u BiH želi europski put, u NATO je ta brojka mnogo skromnija. Ali kad gledamo nas koji smo nosioci izvršne vlasti, kad smo predavali našu aplikaciju za članstvo i mnogo više stvari, mogu s krajnjom odgovornošću kazati da to jedino rade Hrvati u BiH.

Nad Hrvatskom i BiH Hrvatima visi jako ozbiljna optužba da je jedina u ratovima nakon raspada Jugoslavije komadala BiH. To stoji u nepravomoćnoj presudi šestorici dužnosnika. Kako na to gledate?

Gledam kao na još jedno od nakarada ili nastavak jedne politike '90-ih koja treba dobiti svoj konačan epilog. Uvjeren sam da to nije tako. Svjedok sam tog čitavog vremena rata u BiH jer sam čitavo to vrijeme proveo u Mostaru i Hercegovini, pa dobro znam kako su se razvijali odnosi. Ideja je osim opterećenja naših vojnika, časnika, generala, to prenijeti na poltiičku strukturu, prenijeti na civilnu strukturu vlasti vrlo jasno. Tamo gdje nije bilo organizirano hrvatsko vijeće obrane, nije bila organizirana civilna vlast u BiH, Hrvata nema. Od '95. godine tamo nema nikoga, Tako da danas imate BiH uveliko izmijenjenu ili 85% BiH dominantno je etnički čisto. To je čitava Republika Srpska i to je najveći dio Federacije BiH. Bihaćko područje, zeničko, goraždansko, tuzlansko, u Sarajevu danas nema više od jedan, 1,5% Hrvata. To su realne brojke, to je produkt 20 godina od rata različitih pritisaka, parasustava koji djeluje u BiH, tu ne smijemo zatvarati oči. Ovo govorim kao hrvatski član Predsjedništva, znači netko tko je vrh politike u BiH i s tim se moramo nositi. Nema nama europskog puta dok ne očistimo i odnose u pravnoj državi BiH, a BiH je daleko danas od toga. Ovo je jedan od primjera, dobra ilustracija kako se nešto može uraditi u BiH na neprimjeren način.

Spomenuli ste širenje optužnica, na policiju i ostale dužnosnike. Po Vašim saznanjima, ima li još istraga, možda već i napisanih optužnica?

Bojim se da se RH zadnjih desetak godina vrlo malo informirala za ono što se događa u BiH kad su u pitanju ratni zločini, odnosno uopće događanja kod Domovinskog rata. Jer da je, mi bi znali danas, imamo stotine onih koji su pravomoćno presuđeni, stotine onih koji su preživjeli pravnu torturu, na kraju potpuno oslobođeni, njih više nitko ne spominje. Imam osjećaj da je zbog aktivnosti kako su napravili nespretno zadnja privođenja deset naših uglednih ljudi iz Orašja i posjet Plenkovića samo dva dana prije, na neki način stvorili poseban ambijent u javnosti. Inače, kad su se dešavale prije dva, tri, šest mjeseci, nitko nas nije pitao zna li se tko je sljedeći, pa i danas postoje stotine obrada u tužiteljstvima, na različitim razinama vlasti u BiH upravo predmete za ratne zločine. 

Dok se istražuje i privodi Hrvate, članovi odreda el mudžahid, također osumnjičeni za zločine slobodno šeću Federacijom, je li to poruka i kakva?

To je poruka. Ona je slojevita, ide u više pravaca. Jedan je ovaj euopski, drugi je narušiti odnose sa susjedima, na neki način, prije svega s Hrvatskom, jer ovo što je poslao kao poruku Plenković, što šalje naša predsjednica već zadnjih godinu dana je krajnje prijateljski odnos, strateški odnos prema BiH. Ne samo prema Hrvatima u BiH, nego prema BiH i sve ono što ste mogli iščitati u petak i subotu kad je Plenković bio u Sarajevu i Mostaru, je imao to za reći. Netko je upravo zbog tog povukao taj potez i selektivno uradio ono što je uradio. Tako da sam ja uvjeren da one paraslužbe koje danas imamo, a vi ste mogli čuti ako pratite događanja u BiH, da najugledniji ljudi danas iz političkog života kažu da imamo državnu mafiju u BiH. Naša predsjednica Suda BiH, također je u zadnjih pola godine kazala da postoji pravosudna mafija. Ni jedan naš glavni tužitelj nije dočekao svoj kraj mandata. To vjerojatno ne znate. Pa i zadnji je smijenjen prošli mjesec. I svaki prije njega je suspendiran. To je slika BiH, odnosa i parasustava u BiH. Ključno je kad se ovo događa, prije svega obiteljima, svim našim ljudima u Posavini, treba dati ohrabrenje, mi smo napravili ogroman napor da očuvamo te ljude gore. U Orašju imamo naše predstavnice i bolnice, sveučilišta, da bi na neki način ta županija zaživjela kao mali dio državnog instrumentarija koji veže za sebe ljude da ostanu. Međutim, bojim se da ovo što ste kazali, potpuno su različiti standardi koji se primjenjuju kad se obrađuju ovi zločini. I danas u Grabovici kod Mostara nemate konačne presude Stipića Livada, možda vam je poznato Trus ili Bugojnu. Bugojnu imate i danas potraživanja svih onih za koje se točno zna tko ih je obrađivao u vrijeme rata, gdje su bili pritvoreni u vrijeme rata. Još ne znamo gdje su njihove kosti, njihove obitelji, ne mogu doći do njih. To su ugledni ljudi u politici, među Bošnjacima u Sarajevu.

Jako ste dobro upućeni u detalje i prilike u BiH što se tiče položaje Hrvata, snosite li i Vi dio odgovornosti za takvu situaciju?

Naravno. Nismo uspjeli previše glasno probiti ovo što glatko pričamo kod vas u studiju. Vjerujem da nisam dobio priliku kazati nešto slično u Zagrebu, u bilo kojoj medijskoj kući. I naravno da je to moja, možda nesposobnost i mojih suradnika, da nismo nametnuli temu na taj način. Onda smo promijenili taktiku. Ako to već ne možemo s našom oficijalnom vlasti u RH, organizirali smo se dolje da budemo predvodnica pozitivnih procesa, euroatlanstkog projekta. Sve drugo što radimo, radimo na način da pokušavamo stabilizirati ekonomsko i socijalno područja gdje žive danas Hrvati.

Sutra ćete se sastati s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović ali i s Andrejem Plenkovićem, što očekujete?

Ti su sastanci dogovarani prije.

Što ćete im reći?

Razgovarat ćemo o onome što smo već dugo vremena pričali, o tom našem euroatlanstkom putu. Hahn će nam predati upitnik već 9. prosinca. Mi na to moramo vrlo brzo odgovarati. Tu nam se dala ogromna logistička i svaka druga pomoć.

Što očekujete da oni Vama kažu?

Očekujem da zajedno gradimo suradnju strateškog partnerstva. To je 1000 km zajedničke granice, još nije šengenska, ali ona je europska. Treba omogućiti prekograničnu suradnju. gospodarski, socijalno jačati područja koja se vežu uz Hrvatsku i moramo mnogo tješnije surađivati. Onda bi ova pitanja je li netko nešto znao ili nije znao bila suvišna.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr