Dr. sc. Igor Štagljar profesor je u Centru za istraživanje života "Terrence Donnelly" na Sveučilištu u Torontu, a u Splitu je, zajedno s profesorima Miroslavom Radmanom i Mladenom Merćepom, organizao prestižnu međunarodnu biomedicinsku konferenciju na Mediteranskom institutu za istraživanje života.
Profesore Štagljar koje teme dominiraju konferencijom? Okupili ste uvažene znanstvenike.
"Okupili smo, možemo slobodno reći, creme de la creme svjetske znanosti ovdje u Splitu. Ovdje s nama su profesor Tony Hunter, koji tvorac prvog ikad razvijenog pametnog lijeka protiv karcinoma, s nama je i profesor Ruedi Aebersold s ETH-a u Švicarskoj i da još ne nabrajam, negdje oko 25 vodećih stručnjaka u području i mi ćemo ovih nekoliko dana ovdje u Splitu govoriti najvažnijim dostignućima u liječenju brojnih karcinoma, Parkinsonove bolesti i također nekih metaboličkih sindroma i mislim da će to biti odlična prilika da posjetitelji ove konferencije, a ima jako puno studenata i postdoktoranata iz Hrvatske i iz cijelog svijeta, nauče jako puno o svm tim temama".
U kojoj su fazi vaša istraživanja oko lijeka za karcinom pluća? Mogu li se pacijenti nadati da će u budućnosti takvi karcinomi biti izlječivi?
"Naš lijek za karcinom pluća napreduje jako dobro. Za sada vam mogu reći da ću u petak po prvi puta govoriti na ovoj konferenciji i predstavit ću sve naše zadnje podatke koje smo skupili u posljednje 3 godine otkako radimo na razvitku tog lijeka i mogu vam reći da će u idućih 6-9 mjeseci sva naša istraživanja biti objavljena u jednom od vodećih svjetskih časopisa. Sad vam ne mogu reći u kojem, jer još nismo ni napisali taj rad, ali moje iskustvo i rezultati koje smo dobili su stvarno fascinantni. To može biti jedna mala pretpremijera, jedna najava naših rezultata koji će za jedno 9-12 mjeseci biti objavljeni. Dakle, mogu sa sigurnošću reći da smo došli jako daleko kod pripravka tog lijeka koji će liječiti najučestaliju formu karcinoma pluća, a to je karcinom pluća nemalih stanica".
To su lijepe vijesti. Profesore, nedavno ste predstavili i studiju za liječenje Parkinsonove bolesti. Jeste li počeli s istraživanjima na pacijentima?
"Da, mi smo prije dva mjeseca objavili tu veliku studiju gdje smo pronašli jedan novi biomarker, terapeutsku molekulu, koja kad je maknemo iz stanica pacijenata s Parkinsonovom bolesti možemo znatno poboljšati motoriku tih pacijenata i ta naša istraživanja sada radimo dalje s našim kolaboratorima na Sveučilištu u Barceloni. To je profesor Francisco Ciruela koji je vodeći svjetski stručnjak u području istraživanja Parkinsona i sva daljnja klinička istraživanja će se provoditi tamo u Barceloni. I nadam se također da ćemo uskoro moći predstaviti rezultate koji su jako obećavajući".
Prošle godine naše su vas kamere snimile na prosvjedu za kurikularnu reformu u Dubrovniku. Što mislite, zašto Hrvatska nikako ne kreće s reformom školstva - a svi se slažu da je nužna?
"Očigledno nekom u Hrvatskoj paše da mladi naraštaji ne dobivaju dovoljno znanja. Znate, najlakše je manipulirati ljudima koji su u neznanju. Prema tome, ja stvarno ne razumijem zbog čega mi u Hrvatskoj moramo toliko dugo čekati na jednu takvu reformu, koja bi se po mom sudu mogla sprovesti u narednih dva do tri mjeseca. Znači, sve je napisano, sve stoji, ali očigledno to nekome smeta. Kome smeta možemo nagađati, možemo pretpostavljati. Mislim da u crkvenim krugovima ima jako puno vodećih ljudi kojima ne paše da se u Hrvatskoj sprovede ta kurikularna reforma i nadam se da će se to napokon početi provoditi. I nadam se da će ta nova koalicija između HDZ-a i HNS-a napokon početi nešto raditi na tom području".
Član ste i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Kako biste ocjenili stanje u hrvatskoj znanosti, može li se u Hrvatskoj išta značajno u znanosti napraviti, s obzirom na (ne)ulaganja?
"Hrvatska jako malo ulaže u znanost, negdje oko 0,65 posto BDP-a. U Kanadi je to 2,9 posto, u Izraelu je to skoro 4 posto... Ali usprkos svemu tome, ja sam već nekoliko puta napomenuo da u Hrvatskoj ima jako dobrih znanstvenika koji rade izuzetno dobre stvari. Prema tome, ono na što sam ja apelirao u prošlosti je da se taj novac, koji se izdvaja za znanost, da najboljim ljudima u Hrvatskoj. Na taj oni koji su najbolji dobivaju novac za znanost, a ne da se on po socijalističkom sistemu dijeli svakom po malo".
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
