Gospođo Dalić, čuli smo dobre vijesti o kreditnom rejtingu. Što to konkretno znači za državu, ali i građane?
Pročitajte i ovo
'Za državu to u ovom trenutku znači da bi kreditne agencije mogle u dogledno vrijeme stvarno povećati kreditni rejting. Međutim, nema mjesta opuštanju. Ovo je dobra vijest, pozitivan signal da objektivna analiza kreditnih agencija vrednuje i prepoznaje i pozitivne gospodarske trendove i fiskalnu konsolidaciju, ali i političku stabilnost koju je donijela ova Vlada. To nas ohrabruje da ustrajemo u politici koju smo si zacrtali, koja će jačati gospodarski rast i zadržati stabilnu fiskalnu politiku koja će omogućiti smanjivanje javnog duga. Ako pitate što to znači za sve nas, onda mislim da je to signal svim socijalnim skupinama u društvu koje na neki način reflektiraju prema proračunu da se svi ti zahtjevi moraju zadržati u okviru onoga što je moguće. Jer eventualnih pozitivnih učinaka i na rizičnost države a onda i na cijenu zaduživanja bez toga neće biti moguće ostvariti'.
Godinama imamo rejting koji se kolokvijalno zove smeće - možemo li u vašem mandatu izaći iz smeća?
'Ja sam uvjerena da upravo ustrajavanjem na politici koju smo otpočeli, na politici reformi, fiskalne stabilnosti, smanjivanja deficita, na daljnjim mjerama za jačanje i poslovne klime i uvjeta poslovanja koji će osnažiti gospodarski rast, ćemo u dogledno vrijeme, ne bih sada željela prognozirati koje, vidjeti i povećanje samog kreditnog rejtinga i njegov put prema investicijskoj razini'.
Čuli smo SDP, kažu - njihove su zasluge. Čije su?
'Pa znate što, ja mislim da u gospodarskim pitanjima ove rasprave koje se vode 'zasluge su moje, zasluge su tvoje...''... Gospodarski rast, pozitivni gospodarski trendovi u prvom su redu zasluga poduzetnika koji su se prilagodili uvjetima koje je donijela teška i duboka kriza, koji su uspjeli iskoristiti povoljno okruženje i vukli naprijed. Ja držim da je to primarno njihova zasluga. A naša je, zadaća države, zadaća Vlade, da im uvjete poslovanja, okruženje u kojem posluju dodatno olakšamo i pojeftinimo smanjivanjem poreza, što smo i učinili. Daljnjim smanjivanjem raznih drugih neporeznih troškova, poboljšanjem i stvaranjem prilike da još bolje i snažnije vuku naprijed'.
Proračun je usvojen, rashodi su veći... Je li to politički prenapuhano i nerealno kao što vam prigovara oporba?
'Proračun, ovakav kakav je usvojen, odražava ustvari uravnoteženje tri prioriteta. Rasterećenje gospodarstva, jer uključuje porezno rasterećenje od 2,5 milijarde kuna koje su ostavljene poduzetnicima i stanovništvu, u odnosu na onaj iznos koji bi im bio raspoloživ da su porezne stope ostale iste. On reflektira i socijalnu solidarnost o kojoj se također puno govori u javnosti, ali tu socijalnu solidarnost ostvaruje u okviru mogućeg. Dakle, povećani su rashodi za demografske politike, povećani su rashodi u određenom dijelu za prava branitelja, za indeksaciju mirovina i sve se to događa u okviru zadržavanja deficita proračuna opće države na razini od ove godine što će omogućiti smanjivanje duga. Dakle, uravnoteženje tih triju društvenih ciljeva sukladno je ovome o čemu smo govorili na početku - želimo da gospodarstvo ide naprijed, želimo da se to vidi i prepozna i u ocjenama onih koji nas gledaju izvana. A sve zajedno, da svi mi iz svega toga bolje živimo i imamo koristi kao građani'.
Dotaknuli ste se rasterećenja gospodarstva... Možete li biti malo konkretniji, koje su to konkretne mjere? Imate li kojeg drugog asa u rukavu, mimo porezne reforme i Zakona o javnoj nabavi?
'Jedna od idućih konkretnih mjera bila je, i usvojen je i novi Zakon o javnoj nabavi koji će osigurati i dodatne mogućnosti za gospodarstvo da pristupa državnim natječajima. A očekujem do kraja godine da će Ministarstvo gospodarstva predložiti Vladi plan mjera za pojednostavljenje administrativnih prepreka i smanjivanje neporeznih davanja. Predložit ćemo Vladi da se ponovno aktivira radna skupina za smanjivanje neporeznih davanja'.
Ali o tome slušamo doista godinama. Kada ćemo to konkretno i dočekati, tj. konkretno poduzetnici?
'Dočekat će to u prvom i drugom kvartalu iduće godine. Dakle, popis neporeznih davanja ćemo pregledati, analizirati, posebno njihovu svrsishodnost, za što se to troši, posebno one koje se daju javnim poduzećima, s ciljem da se tijekom prve polovice godine analizira smanjenje, isto kao i da se provede niz mjera koje ćemo jasno identificirati za pojednostavljenje regulatornog i administrativnog okruženja koje također stvara troškove u poslovanju'.
Sastavni dio gospodarstva je i energetika. Nije u vašem resoru, no kako s ministrom Dobrovićem kanite riješiti pitanje eventualnog poskupljenja struje?
'Zašto poskupljenje struje uopće?'
Vi nam recite hoće li ga biti ili ne? Naravno za građane i za industriju.
'Kao što znate 1. siječnja smanjit će se stopa PDV-a za električnu energiju što će rezultirati nižim računima za stanovništvo. A rasprava o tome bi li moglo doći do povećanja cijene struje dolazi ustvari od velike količine ugovora koji su tijekom 2014. sklopljeni za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Ti se ugovori postepeno provode i iz tog problema mogu se pojaviti troškovi za koje u ovom trenutku ministar Dobrović traži i analizira moguće modele njihovog plaćanja. Ono što jesu raspoloživi modeli jest cijena po kojoj se tako proizvedena energija prodaje distributerima, ona je danas regulirana. Također i modeli koje su primijenile i neke druge države, a to je da su uvele određene trošarine na same proizvođače obnovljivih izvora energije. Dakle, svi su ti modeli trenutno na stolu, a cilj je da se spriječi povećanje cijene električne energije za cjelokupno gospodarstvo. Stoga ćemo u traženju tog rješenja iskoristiti i najbolja iskustva koja su stekle druge države jer mi u tom problemu nismo sami. A kao što nas je izvijestio ministar Dobrović Hrvatska je ustvari već ispunila taj minimalan uvjet za udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji energije. Prema tome, one mjere koje ćemo u tom segmentu donijeti donosit će se tijekom 2017. godine jer tu u ovom trenutku nema posebnog pritiska da se bilo kakva odluka mora donijeti odmah sad'.
Znači, Vi ste protiv poskupljenja?
'Ja sam protiv poskupljenja i osobno, i protiv prenošenja cijene za jačanje obnovljivih izvora energije na cjelokupno gospodarstvo i cjelokupno stanovništvo. Mislim da u rješavanje tog problema trebamo slijediti iskustva drugih jer samo činjenica da velika količina ugovora koja je sklopnjena za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora pokazuje da se tu očigledno radi o vrlo profitabilnoj i lukrativnoj djelatnosti, pa je stoga moguća da je i sama subvencija za tu proizvodnju određena previsoko'.
Recite nam još što će biti s državnom imovinom? Koliko toga planirate prodati?
'U proračunu za ovu godinu planirano je od prihoda privatizacije 1,4 milijarde kuna i takvi se prihodi od privatizacije i zadržavaju u sljedećem razdoblju. Privatizaciju stoga vidimo kao instrument da se poveća efikasnost dijela državnih poduzeća, a ono što je međutim sasvim jasno, Vlada i premijer osobno ističu - privatizacije infrastruktura, privatizacije resursa nema i neće je biti i o njima se ne razmišlja. O privatizaciji se razmišlja kao o načinu da neka državna poduzeća posluju efikasnije i kvalitetnije i na kraju krajeva, osiguravaju i jeftinije proizvode za građane'.
