Godina mandata: Puno poteza, malo rasta

Ne znam kako to vidi premijer, no iz moje perspektive godina Kukuriku vlasti proletjela je brzinom svjetlosti. Njemu je vjerojatno prozujala još brže. Žlica dobrih regulativnih poteza, nekoliko listića nepotrebnih kadrovskih grešaka, dvije tri kockice krivih preoptimističnih procjena, gomila velikih očekivanja građana i nažalost prazan lončić gospodarskog rasta.

Pročitajte i ovo stanje neizvjesnosti Vlada i sindikati sjedaju za pregovarački stol: "Štrajk je izgledna opcija" Kriza u zemlji Francuska ima novog premijera: Ovo je čovjek kojeg Macron postavlja na čelo Vlade

Sve to aranžirano uz premijerove jurišno brutalne odgovore mlakoj oporbi, u kojima političke protivnike nije štedio, ali je u svojoj britkoj komunikaciji, na sreću sasvim lišenoj onog poznatog bljutavog političkog populizma, ustrajao i ipak zadržao povjerenje onih koji barem donekle cijene principijelnost. To je neki opći dojam, generalna procjena, moj sud. Totalno subjektivan, ali čvrsto utemeljen na nepristranim racionalizacijama viđenih događaja. Ako netko misli drukčije, to mi sasvim je OK.

No preletimo mi ipak kroz čvrste činjenice, da vidimo što je to Kukuriku napravio u 2012.

>> Vrijeme suočavanja s bolnom istinom

Obećali doista nisu ništa, to je jasno svakome tko je uzeo malo vremena da pročita Plan 21. Takve formulacije tamo stvarno nema. Ali ima planova koji se još nisu realizirali i u kojima se itekako kasni.

Crno na bijelo Vlada je u 2012. poduzela sljedeće korake:

Na 68 sjednica Vlade prihvaćeno je 3005 akata i 255 zakonskih prijedloga poslano je u Sabor.

Proračun donesen na početku godine budio je nadu.

Smanjeni troškovi u planu za 5 milijardi. Plan rasta optimističan. Zahvaljujući tom proračunskom planu, Vlada je od agencije Fitch i dobila nagradu prebacivanja izgleda rejtniga iz negativnih u stabilne.

Jedan od najnepopularnijih poteza povučen je u ožujku - PDV je dignut s 23% na 25 %. Istovremeno stopa PDV-a od 10% uvedena je za jestiva ulja, masti, dječju hranu, bijeli šećer i isporuke vode. Ista smanjena stopa od 10 % najavljena je za početak iduće godine za ugostiteljstvo u turizmu.

Od svibnja poduzetnici su dobili neka smanjenja, ali i jedno povećanje troškova.

Zdravstveni doprinosi na plaće smanjeni su s 15 na 13 %, no istovremeno je izglasano oporezivanje dividendi od 12%.

Vlada će ipak poduzetnicima više olakšati nego otežati, jer im od početka 2013. neće naplaćivati porez na dobit koju budu reinvestirali u biznis. Znatno smanjenje troškova poduzetnicima je donio i Zakon o poticanju investicija koji novčano nagrađuje nova radna mjesta i oslobađa ih plaćanja dijela, ali i cijelog poreza na dobit u roku od 10 godina. Dakle ukupni troškovi biznisu su nedvojbeno smanjeni.

Vlada je uvela red u porezni sustav. Objavljena je šokantna lista poreznih dužnika nakon koje su porezne uplate naglo skočile.

Nelikvidnost se počela rješavati predstečajnim nagodbama u kojima se traži način restrukturiranja dužnika radi koristi svih strana uključenih u spor. (dužnik-tvrtka, vjerovnik, radnici).

Cijena energije je znatno povećana i takav potez napumpao je inflaciju na razinu iznad 4 postotna poena. Nažalost takva odluka bila je ekonomski jedina moguća. Istovremeno Vlada je pokrenula energetsku politiku građenja novih elektrana. To će dugoročno građanima omogućiti stabilnu cijenu, a Hrvatska energiju više ne bi morala uvoziti iz inozemstva za goleme iznose koje ionako nema u proračunu.

Pokretanje gospodarskog rasta preko investicija javnih tvrtki naravno pokazalo se kao potpuni promašaj.

Takav scenarij predviđao sam u jednoj od kolumni na početku godine. Javni radovi nikad ne mogu i neće moći biti glavna poluga rasta gospodarstva. Nekakav zamah mogu dati, ali privatne investicije su ono što Hrvatskoj treba.

U sljedećoj godini sve je nebitno osim jedne stvari: POKRETANJE PRIVATNIH INVESTICIJA kroz poboljšanje ulagačke klime. Vlada će u tom poslu biti, kako kaže Linić, ili pokojnik ili pobjednik.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook