''Ulazak Finske i Švedske treba odvojiti odvojiti od aspiracija BiH u EU i NATO što mi podupiremo'', istaknuo je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u izjavi za medije uoči sjednice Vlade.
''Izjava predsjednika Republike Zorana Milanovića polučila je veliki broj poziva'', kazao je ministra i rekao da ga je nakon finskog kolege dan ranije, danas zvala i ''švedska ministrica Ann Linde koja je izrazila zabrinutost zbog Milanovićevih izjava.
''Mi se opet moramo crvenjeti zbog njegovih izjava, kao što smo već morali kada su pozivani veleposlanici u Austriji i Bugarskoj'', kazao je Grlić Radman.
Podsjetimo, Milanović je dan ranije poručio da bi Sabor trebao podržati Finsku i Švedsku na putu prema članstvu u NATO-u uz uvjet da se osiguraju izmjene izbornog zakona u BiH. Na reakcije nije dugo trebalo čekati.
Finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto nazvao je već nekoliko sati nakon Milanovićeve izjave Radmana u vezi s ulaskom Finske u NATO savez.
"Dobra rasprava s mojim hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom. Potvrdio je da Hrvatska podržava politiku otvorenih vrata NATO-a i ako Finska odluči podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u, hrvatska vlada i parlament bit će za njezin ulazak", objavilo je Ministarstvo vanjskih poslova Finske na Twitteru.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
''Ovim pozivima saniramo međunarodnu političku reputacijsku štetu'', rekao je Grlić Radman i dodao da su Milanovića prenijeli svi najvažniji mediji, a ''sve države članice NATO-a izrazile veliku zabrinutost'': ''Oni uvijek misle da ako je to predsjednik rekao da je Hrvatska promijenila svoju vanjsku politiku''.
Grlić Radman je u izjavi za medije kazao da je naglasio hrvatsku politiku “otvorenih vrata” imajući na umu da su Finska i Švedska zemlje partneri s kojima je Hrvatska kompatibilna u vojnom i političkom smislu: ''Finska i Švedska imaju bezrezervnu podršku Hrvatske''.
''Članstvo u NATO-u predstavlja veliki izazov za te zemlje, pogotovo uzimajući u obzir njihovu politiku neutralnosti i nesudjelovanje u bilo kojem vojnom savezu te izazovnu stratešku okolinu koja je izazvana ruskom agresijom na Ukrajinu koja je gotovo promijenila svjetski poredak. Mislim da će članstvo Švedske i Finske u NATO-u pridonijeti jačanju našeg saveza jer te zemlje su i tako pozvane i sudjelovali su na sastancima kao zemlje partneri'', podsjetio je hrvatski ministar, kao i da je Hrvatska uvijek imala potporu te dvije zemlje kada je u pitanju BiH.
''Hrvatska dijeli najdužu granicu s BiH, supotpisnica je Daytonskog sporazuma, Hrvati su u BiH konstitutivni narod koji je doživio da se nakon 20 godina mora boriti za prava koja mu pripadaju i promjena zakona je nužna. Autohtoni su narod u BiH, ali najmalobrojniji u BiH i stiješnjeni između srpskog separatizma i bošnjačkog unitarizma'', kazao je ministar te zaključio da o liderima Finske i Švedske ovisi što će napraviti po pitanju promjene izbornog zakon u BiH.
