Svoj srednjoeuropski identitet Zagreb u velikoj mjeri duguje proslavljenom, ali i kritiziranom arhitektu Hermanu Bolleu - u nizu zgrada koje je podigao u tada malom provincijskom središtu je i reprezentativna dvokatnica u Žerjavićevoj ulici u kojoj je živio, a koja je danas gotovo prazna i propada
Pročitajte i ovo
Povjesničar umjetnosti Dragan Damjanović, autor monografije i skorašnje izložbe o Bolleu, upozorava kako njegova kuća, kao jedna od vjerojatno najreprezentativnijih stambenih zgrada tog doba u Zagrebu, propada i urušava se, što će se i nastaviti ukoliko se ubrzo nešto ne poduzme.
Zgrada propada dijelom zbog toga što se ne koristi, no ona je i statički ugrožena jer susjedna parcela, koju je Bolle svojedobno bezuspješno pokušao kupiti, nikada nije izgrađena, rekao je Damjanović, koji godinama proučava Bolleovu ostavštinu.
Pitanje je što se uopće može poduzeti u sprječavanju daljnjeg propadanja zgrade, s obzirom na to da je ona u privatnom vlasništvu i vlasnik je dužan brinuti o njezinoj obnovi, a dodatna otežavajuća okolnost je što je u dnu susjedne parcele sada trgovina Billa.
Strani mediji: Evo zašto je Zagreb nova SUPER destinacija
Kuća u Žerjavićevoj 4 odavno nije u vlasništvu Bolleovih nasljednika, nakon njegove smrti 1926. godine prodana je privatnim vlasnicima, potom je prelazila iz jedne u drugu ruku, a danas, kaže Damjanović, u njoj živi samo jedan zaštićeni zajmoprimac, i to u suterenskom, najmanje reprezentativnom prostoru koji je prije vjerojatno bio kućepaziteljev stan.
Podsjetio je da je Bolle tu zgradu, koja je tada bila na samom rubu grada, podigao dvadesetak godina po svom dolasku u Zagreb, 1898. godine. Bila je to stambeno-najamna zgrada u čijem je jednom stanu živio sa suprugom i usvojenom kćeri, dok je ostali prostor iznajmljivao i od toga privređivao.
"Bolle je u cijelosti projektirao tu zgradu, uključivši i do danas vrlo dobro očuvani oslik u haustoru na stepeništu te reprezentativnu drvenariju i stolariju, vrata, okove na vratima", napomenuo je.
"Žalosno je što kuća propada jer je to nevjerojatno kvalitetna i atraktivna nekretnina s velikim vrtom koji više nisu tako česta pojava u središtu Zagreba, a Bolleu je služio kao neka vrsta voćnjaka", naglasio je Damjanović. To je jedino zemljište unutar zagrebačke Zelene potkove koje je ostalo nepopunjeno, a "što čudi jer je riječ o izuzetno atraktivnoj lokaciji na Svačićevom trgu", dodao je.
Krajem devedesetih godina prošlog stoljeća postojala je inicijativa da se zgrada kupi za francusko veleposlanstvo, no od toga se odustalo zbog nemogućnosti dogovora o izgradnji objekta u vrtu.
Izložba u MUO možda potakne da se nešto napravi
Damjanović je izrazio nadu da će izložba koja se otvara 17. travnja u Muzeju za umjetnost i obrt, čiju je zgradu također projektirao, možda potaknuti da se Bolleova kuća, koja čak nema niti spomen ploču koja bi podsjećala da je on ondje živio, stavi u funkciju.
Izložba "Herman Bolle - graditelj hrvatske metropole" će kroz nekoliko cjelina predstaviti rad tog Nijemca, bečkog studenta, koji je tijekom pola stoljeća s oko 150 projekata ostavio trajni trag u povijesti hrvatske arhitekture.
U šetnji središtem Zagreba njegovi su projekti neizbježni, od Zagrebačke katedrale, palače HAZU, MUO-a i Obrtne škole do ograde i portala Botaničkoga vrta, fontane i Meteorološkog stupa na Zrinjevcu.
Prvi dio izložbe prikazuje ga kao restauratora, s naglaskom na njegov najvažniji i najkontroverzniji zahvat obnove Zagrebačke katedrale nakon potresa 1880., zbog kojega se preselio u Zagreb i zbog kojega je sve do danas bio kritiziran.
Slijedi dio posvećen njegovom privatnom životu, s predmetima iz osobne ostavštine, među kojima su i crteži nastali prije nego što je došao u Hrvatsku te dio o premreženosti njegove karijere s političkim zbivanjima u Hrvatskoj, među ostalim, odnosu s biskupom Strossmayerom koji ga je potaknuo da doseli u Hrvatsku te Izidorom Kršnjavim.
Najopsežniji dio izložbe bavi se područjem umjetničkog obrta i rada u Zagrebu te primijenjenih umjetnosti, od namještaja, do kazališnih kostima i inscenacija, vitraja, nakita, posuđa, svjetiljaka.
Posljednji dio posvećen je njegovom zagrebačkom opusu koji pokazuje njegova ključna uloga u preobrazbi Zagreba i hvatanja koraka sa zbivanja u ostalim srednjoeuropskim središtima, osobito Bečom, a iz kojega se kao najvažnije arhitektonsko djelo Zagreba, uz katedralu, izdvaja groblje Mirogoj koje je Zagreb "postavilo Zagreb na kartu povijesti arhitekture 19. stoljeća". To je ujedno i njegovo najmanje kontroverzno djelo koje je od početka prepoznato kao izrazito kvalitetno i za koje se čak niti njegovi kritičari nisu mogli pomiriti da ga je on napravio.
Izložba će biti otvorena do 23. kolovoza, a njezino se održavanje poklapa sa 135. obljetnicom osnutka Muzeja za umjetnost i obrt te 170. godišnjicom rođenja Hermana Bollea i Izidora Kršnjavog. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
