Evo kako se ukrajinska kriza odrazila na Hrvatsku

Uz predstavnike šest zemalja zapadno-balkanske regije, o budućnosti su razgovarali i predstavnici iz Hrvatske, Slovenije i Austrije. Glavna je poruka da treba jačati regionalnu suradnju, rješavati otvorena pitanja, a izlaz iz gospodarske krize tražiti regionalnim stvaranjem vrijednosti.

Pročitajte i ovo Nastavio u Banja Luku Orban doputovao u BiH, kratko bio u Sarajevu, oni mu se požalili na jednu osobu ni Bosna nije što je bila Cijene na skijalištima u susjednoj zemlji odletjele u nebo! "Sad je trenutak da hitno reagiramo"

Hrvatska je zauzela poziciju punopravne zemlje članice koja na ovom sastanku sjedi s one strane stola. Njemački vicekancelar je kazao kako su njihovi investitori vrlo zainteresirani, prije svega, za hrvatski turizam, ali i za zemlje u okruženju u koje bi se vratilo njih 86 posto.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak je naglasio vrlo važnu stvar - važnije od jadransko-jonske autoceste je jadransko-jonski plinovod. Riječ je kraku transatlantskog plinovoda koji će se graditi i koji će distribuirati plin iz kaspijske regije preko Albanije, Italije pa dalje, a glavni dioničar ovog projekta je British Petroleum. Sve to jača poziciju LNG terminala Krk koji je i europski projekt za kojeg je u konačnici lobirala i američka administracija jer važan je i za distribuciju američkog ukapljenog plina prema LNG terminalu na Baltiku.

Očito se stvara jedna zapadna plinska vertikala. Iako je europski povjerenik za energetiku rekao da se za sada ne planira smanjivati ruski utjecaj, sasvim je jasno da zapadna Europa zajedno s SAD traži nova rješenja za plinske pravce, a Hrvatska je, osobito ukrajinskom krizom, dobila jedan vrlo važan geostrateški položaj koji se mora iskoristiti.

A što Hrvatska kao članica Unije može učiniti kako bi sve zemlje zapadnog Balkana što efikasnije prošle kroz nužne reforme?

Ovo je glavni hrvatski adut za investitore!

Hrvatska već puno toga čini na ovom planu, možda to nije toliko vidljivo u javnosti, ali Hrvatska je tu obvezu prihvatila svojim pristupnim ugovorom. BiH je, kao i Kosovo, definitivno fokus. BiH čekaju izbori nakon kojih će se krenuti u reforme. To je jedan cijeli reformski paket - reforma i Federacije i statusa grada Mostara. Hrvatska tu može učiniti puno. Hrvatska se kasno u to uključila u procese u BiH, ali ova Vlada se, to moramo priznati, uključila vrlo kvalitetno, i kroz aktivnosti u EU i kroz rezolucije u Europskom parlamentu koje BiH definiraju kao zemlju triju konstitutivnih naroda, a ne kao unitarnu državu u kojoj će Turska voditi sve procese pozivajući se na neke povijesne kredite.

Na koncu ovog summita doneseno je 18 zaključaka za Hrvatsku i zemlje u okruženje u sljedeće četiri godine. Najzanimljivija je 13. točka koja se odnosi na zemlje još nisu članice Europske unije, a dijelom i na nas - njemački gospodarski sektor će poticati izvoz iz zemalja regije u Njemačku i to bi se trebalo dogoditi 2015. godine.

To je plan do 2018. godine kako bi ove zemlje sredile svoje ogromne proračunske deficite.

Prije sljedećeg sastanka u Beču treba srediti jednu vrlo važnu točku - kompletnu demokratizaciju javnog i političkog prostora, demokratizaciju medija, pluralizaciju javne scene, jer bez toga nema pravog gospodarskog napretka.

Zaključci konferencije

Sudionice Konferencije o zapadnom Balkanu u četvrtak su nakon sastanka u Berlinu u zajedničkoj izjavi istaknuli potrebu jačanja suradnje u regiji u sljedeće četiri godine kako bi te zemlje što prije ispunila zahtjeve koje pred njih postavlja članstvo u Europskoj uniji.

"Mi smo se složili s tim da današnja konferencija bude početak jednog četvorogodišnjeg razdoblja u kojema će se činiti pojačani napori kako bi se postigli napretci u reformskim procesima“, stoji u zajedničkoj izjavi Konferencije o zapadnom Balkanu.

Isto tako je odlučeno da se konferencija održava sljedeće četiri godine. 2015. domaćin će biti Austrija a 2017. Francuska.

Njemačka vlada je ovom prilikom još jednom istaknula kako stoji iza perspektive ulaska u Europsku uniju za sve zemlje zapadnog Balkana.

"Očekivanja građana ove regije su velika posebice kada se radi o gospodarskom boljitku“, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel nakon konferencije s predsjednicima država i vlada zemalja sudionica.

Merkel je istaknula kako se konferencija održava u godini u kojoj se obillježava 100. obljetnica početka Prvog svjetskog rata.

"Sastali smo se ovdje kako bi pogledali u budućnost, ovo je važan signal i pokazuje kako članstvo u Europskoj uniji nema perspektive“, rekla je Merkel.

Ona je također istaknula i potrebu jačanja infrastrukture u regiji.

'Postoji previše karika koje nedostaju'

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso objasnio je kako je jedan od prioriteta procesa kojeg je danas inicirala Konferencija o zapadnom Balkanu intenziviranje rada na infrastrukturi kako prometnoj tako i energetskoj.

"U regiji jednostavno postoji previše 'karika u lancu koje nedostaju’ kad je u pitanju infrastruktura a to ometa razvoj gospodarstva i bolje povezivanje jugoistoka i sjeverozapada Europe“, rekao je Barroso koji je također istaknuo europsku perspektivu svih zemalja u regiji.

Na prvoj Konferenciji o zapadnom Balkanu na kojoj su osim zemalja regije i domaćina Njemačke sudjelovali i predstavnici Hrvatske, Slovenije te domaćina sljedeće konferencije Austrije kao i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.

Sudionici konferencije su se složili kako je potrebno otvorena bilateralna pitanja rješavati što je brže moguće. U tom smislu premijeri Kosova i Srbije su pokazali odlučnost u „procesu ubrzanja oboljšanja odnosa“.

U zajedničkoj izjavi sudionici konferencije su se nadalje obvezali da će poduzeti daljnje mjere u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala kao i napore u uspostavi vladavine prava u svojim zemljama.

Treba jačati oporbu

Nadalje je potrebno jačati ulogu oporbe koja, kako se novdi u izjavi, u jednoj demokraciji igra važnu ulogu isto kao i jačanje civilnog društva. I dalje problem ostaje, stoji u izjavi, problem političke vlasti.

"To podrazumijeva jačanje pluralističkog medijskog okružja, neovisnih sindikata ali i gospodarstva koje je oslobođeno utjecaja politike“, kaže se u zajedničkoj izjavi.

Na gospodarskom planu se ističe potreba jačanja izvoza što će biti potpomognuto inicijativom za pojačanu kupovinu u zemljama zapadnog Balkana od proljeća 2015. (I.P./Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook