HDZ, kao relativni pobjednik izbora, kreće u sastavljanje parlamentarne većine, odnosno nove hrvatske Vlade. Njezin prošli sastav u kojem su bili članovi Domoljubne koalicije i Mosta, imao je kraći rok trajanja od prosječne konzerve pa od toliko najavljivanih reformi, osobito onih o kojima je govorio Božo Petrov, nismo vidjeli niti 'r'.
Pročitajte i ovo
Most, koji je uspio zadržati poziciju treće političke opcije, opet je po svemu sudeći nezaobilazan za sastavljanje nove Vlade, a Petrov garantira da će ovaj put biti drugačije zbog sedam jamstava koja su postavili HDZ-u i SDP-u za poslijeizbornu suradnju. No, kao što je Petrov i sam priznao, njihovo ispunjenje bilo bi tek pet posto onoga što se obećava i što Hrvatskoj stvarno treba. Andrej Plenković, predsjednik HDZ-a, izjavio je u predizbornoj kampanji tek da su mu neka od Mostovih jamstava zanimljiva.
A što kažu stručnjaci?
Ekonomski analitičar i profesor na Fakultetu političkih znanosti, Luka Brkić, ističe da Hrvatskoj trebaju suštinske reforme, a temeljni problemi hrvatskog gospodarstva nisu se promijenili od zadnjih izbora pa će se i nova Vlada s njima morati boriti.
Koji sve problemi čekaju novu Vladu?
'Nekonkurentnost, nezaposlenost i fiskalna konsolidacija javnih financija bit će i dalje najveći izazovi za novu Vladu jer sve dosadašnje te probleme nisu uspjele riješiti', ističe Brkić.
Gospodarski programi, pojašnjava, svih relevantnih stranaka koje su prošle u Sabor ne razlikuju se bitno, osobito s razine ciljeva, a iz ekonomskog programa HDZ-a ne može se iščitati da će tu biti velikih, reformskih zahvata, kaže Brkić.
Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ), navodi da su problemi koji će dočekati još jednu hrvatsku Vladu višestruki - od nereformiranih javnih poduzeća, preko preusitnjene lokalne samouprave do neučinkovitog sudstva i javne administracije te loše poslovne klime. Problem je i neuravnotežena struktura rashodne strane proračuna te kontinuirana divergencija hrvatske ekonomije u odnosu na zemlje regije i stare zemlje članice EU-a, ističe Vizek koja također od buduće garniture na čelu države ne očekuje značajnije reforme.
'Vjerujem da će se nastaviti politika malenih pomaka uz zadržavanje statusa quo koju je vodila bivša SDP-ova Vlada. Vjerujem da će doći i do promjena u poreznom sustavu, mada smatram da su takve promjene u načelu loše jer se kod nas događaju prečesto i bez ikakve dubinske analize učinaka promjena. Što se drugih područja tiče, ne očekujem značajnije reforme. Moguće je naravno da će Most inzistirati na smislenijim reformama, no takve reforme bit će popraćene velikom dozom neizvjesnosti, a vjerojatno će dovesti i do podjela među partnerima u koaliciji', pojašnjava Vizek.
'Bilo bi dobro da se jamstva Mosta ostvare'
S tim se slaže i profesor Brkić koji pozdravlja program Mosta jer je, kako kaže, ipak pomak u odnosu na programe ostalih stranaka, ali je skeptičan oko njegove provedbe.
'Bilo bi dobro da se određena jamstva Mosta ostvare, ali to će biti moguće onoliko koliko bude političke hrabrosti da se suprotstavi svim pritiscima i osporavanjima jer će promjenama biti pogođeni interesi određenih grupa koje će ih braniti', ističe Brkić.
Osim promjena u financiranju stranaka i plaćama dužnosnika te proglašenja ZERP-a (oko kojeg su gotovo svi vrlo skeptični), Most buduću suradnju partnerima u izvršnoj vlasti uvjetuje i ukidanjem poreza na tvrtke za mala i srednja poduzeća, izmjenama Ovršnog zakona i Zakona o HNB-u te smanjivanjem prihoda lokalne i područne samouprave s 20 na 15 posto kako bi se smanjio broj lokalnih dužnosnika, odnosno 'uhljeba stranačkih elita'.
Ravnateljica EIZ-a ističe da Hrvatskoj trebaju sustavna rješenja koja ciljaju na rješavanje problema koji će dočekati još jednu hrvatsku vladu.
Teško do smanjenja PDV-a
'Jamstva koja definira Most više doživljavam kao test potencijalnim partnerima putem kojeg bi oni dokazali svoju spremnost za suradnju i promjenu postojećeg modaliteta upravljanja zemljom, nego kao sklop mjera koji proizlazi iz nekog sustavnog promišljanja bolje hrvatske budućnosti', ocjenjuje Vizek.
Jedna od važnih stvari oko koje se HDZ i Most razilaze, a koja je izuzetno važna za hrvatsko gospodarstvo, je PDV. HDZ je najavio smanjenje PDV-a, a Božo Petrov kazao je da su to bajke za malu djecu.
'Nije prvi put da se najavljuju takve mjere, no zbog činjenice da je PDV najizdašniji porez te zbog činjenice da nisu najavljene nikakve racionalizacije s rashodne strane proračuna, nije izgledno da će se najava o smanjenju PDV-a materijalizirati', skeptična je Maruška Vizek.
Brkić pak smatra kako je smanjenje PDV-a pitanje za stručne rasprave jer je upitno mogu li se iz proračuna financirati sve potrebe ako se smanji porez koji puni 60 posto prihoda.
'Most vjerojatno smatra da ga nije moguće smanjivati sada, ali razina smanjivanja PDV-a ne može biti strana niti jednoj političkoj stranci', kaže Brkić.
Vjeruje da će Hrvatska ovaj put dobiti stabilniju Vladu od one prošle jer je, pojašnjava, koalicijski potencijal HDZ-a veći, a Most se s 13 mandata pokazao kao ozbiljna politička opcija.
Proračun za 2017. godinu bit će prvi test nove vlade koja će iduće godine morati dizati nove kredite jer Hrvatskoj na naplatu stiže 27 milijardi kuna duga koji treba otplatiti. I to je još jedan od velikih problema s kojim će se nova politička garnitura u Banskim dvorima morati suočiti.
