Obavijesti Video Pretražite Navigacija
"Ako zima ne ugrize..."

Dugoročna prognoza za zimu: Meteorolog otkriva što nas čeka za Božić i Novu godinu, kada će biti najhladnije i hoće li pasti snijeg

Aktualno Galerija Nikola Vikić - Topić, meteorolog Dnevnika Nove TV - 4 Nikola Vikić - Topić, meteorolog Dnevnika Nove TV - 4 Foto: Dnevnik Nove TV Nikola Vikić - Topić, meteorolog Dnevnika Nove TV - 3 Nikola Vikić - Topić, meteorolog Dnevnika Nove TV - 3 Foto: Dnevnik Nove TV Nikola Vikić - Topić, meteorolog Dnevnika Nove TV - 2 Nikola Vikić - Topić, meteorolog Dnevnika Nove TV - 2 Foto: Dnevnik Nove TV Nikola Vikić - Topić, meteorolog Dnevnika Nove TV - 1 Nikola Vikić - Topić, meteorolog Dnevnika Nove TV - 1 Foto: Dnevnik Nove TV +0 Ilustracija Galerija 1/5 >>
S obzirom na temperature, zima kao da još nije stigla, ali tek je na početku. Dugoročnu prognozu donosi meteorolog Dnevnika Nove TV Nikola Vikić-Topić.

Zima je najmračnije i najhladnije doba godine, međutim u uvjetima klimatskih promjena ni zime više nisu što su nekoć bile. U ovome stoljeću češće su blage nego hladne. Posljednju prosječno hladnu u Hrvatskoj smo imali 2016./2017., tako da današnji prvašići i ne znaju za pravu zimu.

Ipak, bilo je i nekoliko dobrih u 21. stoljeću. Primjerice, 2013. kad je pao rekordni snijeg u Zagrebu, zatim 2012. kad je Dalmaciju zatrpao snijeg. Zatim, tu je i 2003. kad je izmjerena apsolutno najniža temperatura zraka u Hrvatskoj, -34,6 Celzijevih stupnjeva u Gračacu. I to je to za ovo stoljeće.

Dalje u prošlosti imamo '85., kad je u Rijeci palo 28 centimetara snijega. Još dalje se ističe 1963. s 13 centimetara snijega u Malom Lošinju i čak 66 u Karlovcu.

Pitajte bake i djedove za veljaču ’56., kad je u Zagrebu bilo -27, a u Gospiću -33,5. I za kraj, prije gotovo 100 godina, 1929., zima koja je poznata po hladnoći i u Hrvatskoj, i u europskoj povijesti. Odlične fotografije te zime mogu se naći u muzeju grada Senja.

No ove ćemo sezone biti daleko od takvih scenarija. Prema svim pokazateljima i prognostičkim materijalima, pred nama je još jedna blaga zima.

Ilustracija Nikola Vikić - Topić, meteorolog Dnevnika Nove TV - 4 (Foto: Dnevnik Nove TV)

Što sve utječe na vrijeme u Europi?

Na vrijeme u Europi utječu mnogi faktori. Ponajprije zbivanja nad Atlantikom - kolika je temperatura površine oceana i kakva je raspodjela tlaka zraka. Zatim imamo snježni pokrivač u Sibiru. Više snijega tamo najesen uzrokuje više hladnih prodora kasnije tijekom zime.

Na kraju, tu je i poznati El Niño, fenomen iz Pacifika koji je upravo sad tamo, i koji, iako je daleko, prouzrokuje malo toplije zime u južnoj Europi. Kad se sve to uzme u obzir, ove će godine biti upravo tako – toplije vrijeme dominirat će jugom kontinenta, dok će hladnije od prosjeka biti na sjeveru.

Kako će prevladavati zapadna, vlažna strujanja s Atlantika, tako će u južnoj i zapadnoj Europi biti više oborina, pa je primjerice pred višim Alpama dobra skijaška sezona, dok će na Dinaridima, koji su niži i topliji, sezona biti slabija.

Pred Hrvatskom je još jedna blaga zima. Slično kao i lani, hladni prodori izgledniji su na kraju. Uz to, bit će bogatije oborinom, osobito na Jadranu.

Ilustracija Nikola Vikić - Topić, meteorolog Dnevnika Nove TV - 3 (Foto: Dnevnik Nove TV)

San o bijelom Božiću

Prosinac zasad prolazi toplo i tako ostaje do kraja mjeseca. San o bijelom Božiću otopio se prije nekoliko dana. Za nizinske kopnene krajeve to je 16. godina zaredom bez snježnog pokrivača na Božić.

Što se tiče dočeka Nove godine – bit će hladnije nego za Božić, moguće i za pet do osam stupnjeva, no još uvijek je to u pozitivi.

Siječanj, koji je u više od 60 posto godina najhladniji mjesec, ove će zime biti znatno topliji od prosjeka, a i kišovitiji. Ipak, zbog čestih prolazaka ciklona, vjerojatno će na kopnu biti manje dugotrajnih magli koje se inače javljaju desetak dana mjesečno. Nadalje, signal topline upućuje na veću vjerojatnost za jugo na obali, a manju za buru.

I veljača će biti toplija od prosjeka, ali ne toliko kao siječanj. Ponovno je izgledna poznata prevrtljivost odnosno izmjena toplih i hladnih razdoblja. U veljači je ove zime i najveća mogućnost za buru, snijeg i hladne epizode, kojih će vjerojatno biti samo jedna do dvije ozbiljnije.

Pročitajte i ovo Ilustracija Klimatski rječnik Plava ekonomija, zelene tvrdnje, točka preokreta: Znate li o čemu je riječ?

Pročitajte i ovo Ilustracija - 2 Zelena pluća Njihovoj čaroliji teško je odoljeti, a ljudima čine toliko dobra: Djeluju kao lijek, a Hrvatska ima veliku odgovornost za njihov opstanak

Ako ne ugrize...

Klimatološki gledano, prvi hladni prodor obično je između 5. i 10., a drugi između 10. i 15. veljače. U svakom slučaju, imat ćemo blagu zimu, vjerojatno i topliju nego lani.

Bit će, naravno, i hladnih razdoblja, ali manje nego onih toplijih, pa ćemo trošiti manje energenata. Veća vjerojatnost za snijeg i hladnije epizode prema kraju zime, baš kako kaže izreka: Ako zima ne ugrize, onda ošine repom.

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.


 

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene