Želite li ugraditi solarne panele, grijati se na biomasu ili obložiti kuću štedljivom fasadom, vjetar u leđa mogli biste dobiti od države - 40 posto troškova takvih projekata planira plaćati Fond za zaštitu okoliša.
Pročitajte i ovo
HLADNI RADIJATORI
Dio Zagreba ostao bez grijanja, oglasilo se HEP Toplinarstvo: "Kvar još nije pronađen, radimo na tome"
CIJENE PODIVLJALE
Oštro upozorenje zbog ogromnog poskupljenja: Usred vala hladnoće, ovaj proizvod pokupio za 65 posto
masovna mobilizacija?
Stižu im hitni pozivi usred noći, šalju ih na granicu: "Odbijanje ne prihvaćaju, svi se stavljaju pod oružje"
snažno podrhtavanje
Potres pogodio europsku zemlju, osjetio se i u drugim državama: "Čulo se kao eksplozija, svi susjedi istrčali su na ulicu"
Potraga u tijeku
Autobus s turistima propao kroz led najdubljeg jezera na svijetu: Samo jedan se uspio spasiti
Završila je javna rasprava i čeka se konačna odluka ministarstva graditeljstva.
Dom Ljubomira Majdandžića u Zagrebu ogledni je primjer energetski gotovo neovisne kuće. Ima solarne panele za toplu vodu i potporu grijanju, štedljivu fasadu, višeslojna stakla i dobru stolariju na prozorima. "Ova šesteročlana obitelj na godišnjoj razini oko 80 posto štedi energiju za pripremu potrošne tople vode, a potpora grijanju je oko 25 posto. Ako se napravi izolacija i zid dovoljne debljine u startu se može uštediti 50 posto energije", kaže Ljubomir.
Oni znaju kako uštedjeti na grijanju!
Sustav za toplu vodu za četveročlanu obitelj stoji oko 20 tisuća kuna. "Tako da se taj sustav otplati za 4 do 5 godina ovisno koji je dodatni energent loživo ulje, električna energija ili plin", objašnjava Ljubomir.
Za obiteljske kuće država namjerava platiti 40 posto troškova obnove fasade, zamjene sustava grijanja, ugradnje dizalica topline i peći na biomasu.
Uz pomoć peći na biomasu Dražen grije kuću od gotovo 300 četvornih metara. Ušteda u odnosu na plin je golema. "Mi smo godišnje trošili oko desetak tisuća kuna na potrošnji plina. Ugradili smo kotao na drvnu biomasu, na cjepanice i prepolovili potrošnju", kaže Dražen Lisjak.
Subvencionirat će se i zgrade
Namjerava se subvencionirati i zgrade. 40 posto troška energetskog certificiranja, obnove fasade, zamjene prozora, zamjene sustava grijanja te ugradnje mjernih uređaja.
Problem kod subvencioniranja višestambenih zgrada predstavlja činjenica što u njima živi puno vlasnika pa neki mogu biti protiv plaćanja energetske obnove zgrade.
Oni koji se odluče mogli bi uz pomoć države prvo uložiti novac, a zatim dugoročno profitirati na uštedi energije.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook