Njezino tijelo pronađeno je još u četvrtak uz cestu između Hlebine i Gabajeve Grede. Navodno je pješice od kuće krenula do 15 kilometara udaljenog Repaša.
Policija nam je potvrdila da je obdukcijom utvrđeno kako je uzrok smrti pothlađivanje. Detalje bi trebao otkriti toksikološki nalaz krvi koji se čeka.
Kod mlađih osoba smrt od pothlađivanja iznimno je rijetka.
"Hipotermiji smo izloženi gotovo svi, najrazičnije su starije osobe i oni koji boluju od karidovaskularnih bolesti, bolesti pluća i bolesti nervnog sustava“, kaže Goran Lazić, obiteljski liječnik.
Do pothlađivanja, odnosno hipotermije, dolazi kada tjelesna temperatura padne ispod 35 stupnjeva.
Organizam tada počinje usporavati, srce sve sporije kuca, plućno tkivo se steže, a disanje se usporava. Krvne žile su sužene i vitalni organi ne dobivaju dovoljno krvi i kisika, zbog čega zataje bubrezi.
Ako tjelesna temperatura padne do 31 stupnja zakazuju i nervni impulsi, zbog čega osoba više ne osjeća hladnoću.
"Prvi simptom je drhtavica, to je ombrambeni znak organizma, kad temperatura padne ispod 35, ali s daljnjim padanjem temprature pacijent praktički ne prepoznaje da je izložen hladnoći i drhtavica prestaje“, kaže doktor Lazić.
Jozo Brkić, voditelj smjene u Hitnoj pomoći, kaže da ne postoji pravilo koje bi nam reklo koliko možemo boraviti na hladnoći, a da ne postanemo žrtva pothlađivanja, jer to ovisi o nizu situacija. "Ovisi o visini temperature, o dobi osobe jer mlađe osobe mogu boraviti dulje, a starije osobe lošijeg zdravlja kraće. Ovisi i o tome kako smo odjeveni i zaštićeni, jesmo li pod utjecajem alkohola. Zato je teško propisati vrijeme", kaže Brkić, dodajući da se najbolje skloniti na toplo kad osjetimo da je za to vrijeme.
U Hrvatskoj ima slučajeva pothlađivanja, ali ne tako puno i ne toliko s tragičnim posljedicama, kaže Brkić, dodajući da bismo se trebali toplo odjenuti i uzimati tople napitke kako bismo to izbjegli. No, alkohol nikako ne bismo smjeli uzimati, jer će nas on još više pothladiti.
"Trebamo što više izbjegavati izlazak na hladnoću, to je pogotovo preporuka za starije osobe koje su najugroženije. Naročito one s kroničnim kardiovaskularnim bolestima, što je dodatni rizik da im se dogodi infarkt i da se sruše od posljedica hladnoće, njima poseban apel da se paze", kaže Brkić, koji apelira na sve da u ovim hladnim danima pripaze na svoje susjede koji žive sami.
"Ukoliko naiđemo na osobu za koju sumnjamo da je pothlađena treba je čim prije maknuti iz hladnog prostora, utopliti ju. Ako je pri svijesti treba joj davati tople napitke, a ako nije treba čim prije pozvati hitnu pomoć", kaže Brkić.
Pothlađene pacijente, doznajemo, ove su zime uspješno liječili osječki liječnici. U Americi, primjerice, od posljedica hipotermije umre oko 600 ljudi na godinu. U Hrvatskoj je, međutim, do sada od komplikacija uzrokovanih gripom, umrlo troje ljudi. Vrhunac epidemije tek slijedi.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
