'Hladni tuš dogodio se kad smo vidjeli pokazatelje za siječanj'

"Moramo gledati kako da budemo što konkurentniji i prodamo više robe, jer tržište više nije tu u Hrvatskoj nego u Europskoj uniji. Devalvacija kune ne može donijeti puno promjena, to je samo švercanje", kazao je Milanović, osvrnuvši se na pritom na turizam. "Ne treba nam biti cilj da imamo tisuće novih hotelskih soba po 40 eura. Moramo ciljati na one koji mogu potrošiti, na srednju ekskluzivu", naglasio je premijer.

Pročitajte i ovo Anketa Dnevnika Nove TV Što mislite o odluci Ustavnog suda? Pogledajte kako ste glasali Sporna odluka Ne stišavaju se reakcije na Ustavni sud: Stručnjak objasnio u čemu je problem

Skup u Koprivnici, čiji je domaćin bila Podravka, okupio je 20-ak vodećih hrvatskih izvoznika - članova Kluba izvoznika koji su lani ostvarili 1,5 milijardu eura izvoza. Manuela Tašler, zamjenica urednika Lidera na samom je početku okruglog stola iznijela posljednje podatke Državnog zavoda za statistiku prema kojima je u 2014. godini izvoz rastao 8 posto i iznosio je gotovo 10,4 milijarde eura. Perjanice izvoza bile su drvna i prehrambena industrija.

Luković: Devalvacija nije najbolji izbor za Hrvatsku

"No, pravi hladni tuš dogodio se kad smo vidjeli pokazatelje za siječanj ove godine, kada je izvoz pao 7,2 posto. No, pao je i uvoz, čak 15,8 posto, uglavnom iz nečlanica Europske unije, a ponajprije se radi o nafti", istaknula je Manuela Tašler i spomenula da sve brojke daju naslutiti kao upravo rast izvoza potiče i rast proizvodnje, ali i da je izvozna klima sve lošija.

Po riječima glavnog urednika Lidera Miodraga Šajatovića, skup izvoznika upravo je i zamišljen da bi se djelovalo na vrijeme i spriječio daljnji pad izvoza te je zbog toga premijer Zoran Milanović i pozvan kako bi s poduzetnicima našao način kako pomoći izvozu. "Izvoz je najbolji način rasta BDP-a", poručio je Šajatović, i naveo kako je potrebno provesti brze i učinkovite reforme.

Izvoznik Ivan Topčić, vlasnik Tim kabela od premijera je zatražio konkretnije mjere za pomoć izvoznicima. "Da smo onih 20 milijardi kuna koje smo 'ukucali' u brodogradnju dali u gospodarstvo, bilo bi nam puno bolje. Problem je i velika birokracija. Moramo donositi brze odluke i ne možemo čekati po tjedan dana za jedan obični list papira", upozorio je Topčić i poručio da Vlada nije tu da vlada već da poslužuje poduzetnike.

"Nama treba onaj tko je spreman donijeti odluke zbog kojih bi mogao izgubiti izbore", rekao je Topčić.

Premijer Milanović mu je odgovorio da je brodogradilište hrvatska tradicija, ali i da će vrlo brzo prestati bilo kakva državno pomaganje tog sektora. Koliko je brodogradnja važna za Hrvatsku pokušao je potkrijepiti iz osobnog iskustva otprije deset godina kad se dogovarao posao brodogradnje s Libijom. "Bilo je političkih pritisaka da to ne radimo. Zbog toga smo ostali bez posla vrijednog 50 milijuna dolara – to još uvijek nosim kao ožiljak", izjavio je Milanović.

Topčić mu je replicirao kako je javni aparat preglomazan i da se ne treba bojati davati otkaze. Milanović je odgovorio kako ni jednom trenutku nije rekao da neće biti otkaza već da neće biti smanjenja plaća.

O problemu spore birokracije govorio je i predsjednik Uprave Carlsberga Hrvatska Carsten Haerup Christensen, dok je predsjednik Uprave Rasca, koji se bavi proizvodnjom sofisticirane komunalne opreme, govorio o ulozi Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).

"Nama izvoznicima kad dobijemo velike poslove na međunarodnim tenderima brzo treba novac. Nemamo na računu za povući recimo dva milijuna eura za kupnju opreme i tu bi nam bolji odnos s HBOR-om puno pomogao", istaknuo je Franičević i kazao kako njihovi konkurenti u inozemstvu imaju odlične kamatne stope na kredite u poslovnim bankama, od 1 do 3 posto, dok su u Hrvatskoj četiri posto i više.

Ekonomski stručnjak i profesor Đuro Njavro kazao je da je prošlo vrijeme kada je dobar menadžer bio onaj koji ima dobre veze u Hrvatskoj. Sada smo u Europskoj uniji, rekao je, i treba nam drukčiji profil menadžera.

"Problem se pojavio i u visokoškolskom obrazovnom sektoru. Po podacima koje sam imao prilike vidjeti, imamo 30 posto više mjesta u obrazovnim ustanovama nego što je generacije potencijalnih studenata. Zašto ne bismo kroz turizam promovirali i obrazovanje i vabili goste da dođu studirati u Hrvatsku ili recimo liječiti se?", upitao je Njavro, ustvrdivši da ne bi sve trebalo stati samo na moru i suncu. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook