Svaki treći stanovnik Hrvatske ima povišeni krvni tlak (37 posto), koji se danas u svijetu smatra ubojicom broj jedan, a kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti u gotovo svim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, gdje su samo u 2015. odnijele gotovo 26.000 života.
Pročitajte i ovo
Arterijska hipertenzija danas je odgovorna za najviše smrti u svijetu jer pogoduje ubrzanom nastanku ateroskleroze, koronarne bolesti, infarkta miokarda te moždanog udara, a neliječena hipertenzija direktno oštećuje srce te može doći do njegova zatajenja, upozorio je Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb.
"To je vrlo podmukla i ozbiljna bolest koja u pravilu nema simptome zato jer se ljudi osjećaju dobro pa misle da ga nije bitno regulirati. I tu je ključni problem - dok nema simptoma, dok se osjećamo dobro a imamo povišeni tlak - trebamo poduzeti sve da ga normaliziramo, od promjene načina života do korištenja lijekova. Kad bi ispravno liječili hipertenziju, za desetak godina bismo sigurno postali zemlja manjeg kardiovaskularnog rizika nego što smo danas, za razliku od zemalja srednje i zapadne Europe, pa i od susjedne Slovenije, koja se nedavno svrstala među zemlje niskog kardiovaskularnog rizika", rekao je Miličić.
Podaci pokazuju da se 60 posto osoba s hipertenzijom liječi, odnosno da dobiva preporuke i liječničke recepte za lijekove protiv visokog tlaka, no kontrolu tlaka postiže se svega kod 20 posto bolesnika, istaknuo je Bojan Jelaković, pročelnik Zavoda za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju KBC-a Zagreb.
"Učestalost hipertenzije je i dalje visoka a smrtnost je jednaka kao i ranije. Problem je u tome što ljudi teško mijenjaju svoje navike i ustraju na lošem. Velik broj ljudi ni ne zna da ima tlak, a trećina nikada ni ne uzme lijek. Stoga je pitanje kako te ljude natjerati i educirati da uzimaju lijek", rekao je Jelaković.
Uzroci hipertenzije su pretilost, premalo tjelesne aktivnosti, prekomjeran unos kuhinjske soli, alkohol, pušenje, ali i šećerna bolest te oštećenja bubrega.
Iz Zaklade "Hrvatska kuća srca" navode kako prema provedenim istraživanjima, hipertenziju ima 45 posto muškaraca i 43 posto žena odrasle dobi. Pritom je svega 58 posto stanovništva svjesno arterijske hipertenzije, njih 48 posto se liječi, dok gotovo 15 posto građana kontrolira krvni tlak. (Hina)
