Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Zbog, radi, slijedeći, sljedeći...

8 najčešćih grešaka koje radimo kada koristimo hrvatski jezik

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Povodom Dana materinskog jezika Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, za Dnevnik.hr odgovorio je koje greške najčešće radimo prilikom korištenja riječi u hrvatskom jeziku.

Međunarodni dan materinskoga jezika potiče nas na razmišljanje koje su najčešće pogreške koje činimo u hrvatskome jeziku, a kojih nerijetko nismo svjesni. U nastojanju da se na te pogreške upozori, izdvojili smo nekoliko njih.

Slijedeći/sljedeći

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna 10 citata Vrijedi ih zapamtiti: Velike riječi koje su mijenjale svijet Slika nije dostupna Pažljivo biranje Mogu li ove spoznaje pomoći liječnicima, a i pacijentima?

Riječi slijedeći i sljedeći treba razlikovati. Slijedeći je glagolski prilog sadašnji nastao od glagola slijediti i ne sklanja se, a sljedeći pridjev nastao od glagolskoga priloga, uvijek se nalazi uz imenicu te se slaže s njom u rodu, broju i padežu. Slijedeći znači 'tako da se slijedi', a sljedeći 'onaj koji je idući na redu': Slijedeći djevojku došao sam do njezine kuće. / Neka uđe sljedeći pacijent.

S/sa

Prijedlog sa upotrebljava se ispred riječi koje počinju glasovima s, š, z i ž (sa Šimom, sa sestrom, sa Željkom). Isto tako, prijedlog sa upotrebljava se ispred riječi koje počinju suglasničkim skupinama ks- i ps- (u riječima koje obično nisu slavenskoga podrijetla), koje počinju sa št-, žd- (koje su slavenskoga podrijetla) i onima kojima je drugi suglasnik s, š, z ili ž (sa Ksenijom, sa psom, sa pšenicom). Kod izgovorno teških skupina (npr. sa mnom).

Zbog/radi

Radi je prijedlog i veznik kojim se izriče namjera i cilj radnje, a zbog je prijedlog i veznik kojim se izriče uzrok. Pogrešno je npr.: *Nisam napravio zadaću radi toga što nisam imao vremena, a pravilno je: Nisam napravio zadaću zbog toga što nisam imao vremena. Katkad nije posve jasno koji od tih prijedloga (veznika) treba upotrijebiti: npr. u natpisu zatvoreno zbog preuređenja ili zatvoreno radi preuređenja.

Futur I.

Futur prvi glagolski je oblik kojim se izražava buduće vrijeme, a tvori se od infinitiva glagola i prezenta pomoćnoga glagola htjeti (ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će). Pri njegovoj tvorbi glagoli s infinitivom na -ti gube završno -i. Stoga je pogrešno futur glagola spavati, pjevati, biti, htjeti pisati: spavati ću, pjevati ću, biti ću, htjeti ću, a pravilno je: spavat ću, pjevat ću, bit ću, htjet ću. U izgovoru se provodi jednačenje fonema prema mjestu tvorbe, pa se izgovara [spavaću], [pjevaću], [biću], [htjeću].

Koji/kojega

Akuzativ za živo zamjenice koji često se pogrešno upotrebljava za neživo, npr: *tanjur kojeg sam razbio, *cvijet kojeg sam ubrao. Kad je riječ o neživomu, treba međutim upotrebljavati akuzativ za neživo koji: tanjur koji sam razbio, cvijet koji sam ubrao.

Mati i kći

U sklonidbi imenica mati i kći najčešće se griješi tako da se umjesto nominativa upotrebljava akuzativ i obrnuto. Pogrešno je: *To mi je mater., *Vidim njegovu mati., a pravilno je: To mi je mati., Vidim njegovu mater. Također je pogrešno: *To mi je kćer., *Upoznao sam njegovu kći., a pravilno je: To mi je kći., Upoznao sam njegovu kćer.

S nikim / ni sa kim

Neodređene zamjenice tvorene s pomoću sastavnica ni i i (npr. nitko, ništa, ničiji, nikoji, nikakav i itko, išta, ičiji, ikoji, ikakav) u izrazima s prijedlozima na, o, od, po, pred, s, u, za pišu se nesastavljeno. Pogrešno je: *Ne bih to učinio za ništa na svijetu., ili *Od nikoga nema ni traga ni glasa., a pravilno je: Ne bih to učinio ni za što na svijetu., Ni od koga nema ni traga ni glasa.

Najoptimalniji, najminimalniji, najmaksimalniji > optimalan, minimalan, maksimalan

Pridjevi optimalan, minimalan i maksimalan u hrvatski su jezik došli iz latinskoga. U svojim značenjima sadržavaju značenjsku sastavnicu kojom se izriče najviši stupanj čega, pa optimalan znači 'koji je najbolji, koji je najpovoljniji', minimalan 'koji se ostvaruje ili je prisutan u najmanjoj mogućoj mjeri', a maksimalan 'koji se ostvaruje ili je prisutan u najvećoj mogućoj mjeri'. Stoga ih se ne može stupnjevati, pa umjesto superlativnih oblika s prefiksom naj- dovoljno je upotrebljavati oblike u pozitivu. Pogrešno je: *Ponudili smo im najoptimalnija rješenja, *Nisu zadovoljeni najminimalniji radni uvjeti, *Novi hibrid kukuruza daje najmaksimalniji urod, a pravilno je: Ponudili smo im optimalna rješenja, Nisu zadovoljeni minimalni radni uvjeti, Novi hibrid kukuruza daje maksimalan urod.

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene