Tada je jednoglasno donesena odluka o raskidanju svih državnopravnih veza Hrvatske s bivšom SFRJ.
Povijesna sjednica Sabora čiji je predsjednik bio Žarko Domljan održana je u teškim uvjetima. Rat je već bjesnio u mnogim dijelovima države, a 7. listopada je bivša JNA iz zraka napala Zagreb uključujući i sjedište tadašnjeg Predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana. Radi toga sjednica je održana u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici u Zagrebu.
'Unatoč teškim okolnostima radi bombardiranja Zagreba, postojala je čvrsta odlučnost da se sjednica Sabora održi i Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ donese kako je bilo planirano, tako da je u roku od nekoliko sati određena zamjenska lokacija, i to u zgradi INA-e u Šubićevoj ulici. Iako su okolnosti bile teške, postojao je konsenzus oko održavanja sjednice i ona je logistički organizirana u najkraćem mogućem roku na najbolji mogući način', prisjetio se cijelog događaja aktualni predsjednik Sabora Luka Bebić koji je bio nazočan i na toj sjednici.
Uvjeti u INA-i su bili dobri
'Uvjeti u dvorani INA-ine zgrade bili su dobri, uzimajući u obzir izvanredne okolnosti. Naime, u tom trenutku sami uvjeti dvorane pali su u drugi plan. Jedino što je bilo bitno jest da se sjednica održi i Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ donese', ističe Bebić.
Odluka Sabora o raskidu državno-pravne sveze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ donesena je dan nakon isteka tromjesečnog moratorija na odluku o samostalnosti koja je u Saboru donesena još 25. lipnja te godine. Naime, Europska zajednica je zahtijevala da se kriza na području tadašnje SFRJ riješi mirnim putem pa je 7. srpnja na Brijunima održan sastanak proširenog Predsjedništva SFRJ i europskih predstavnika.
Raketiranje nije bilo slučajno
Na ovom sastanku donesena je Brijunska deklaracija kojom se između ostalog dogovorilo da se ustavne odluke Slovenije i Hrvatske o samostalnosti odgode za tri mjeseca. No, nakon isteka tog moratorija održana je sjednica na kojoj se Hrvatska i službeno odvojila od SFRJ.
'Nije slučajno da su zrakoplovi JNA 7. listopada, dakle dan uoči najavljene sjednice Sabora, raketirali Banske dvore i povijesnu jezgru Zagreba. Bilo je to ciljano i s jasnom namjerom sprječavanja državnog vrha na čelu s dr. Franjom Tuđmanom u donošenju te Odluke. Međunarodna je zajednica bila svjesna da će se po isteku tromjesečnog moratorija sjednica održati te nije bilo nikakvih pritisaka oko njenog održavanja', zaključio je Bebić.
