Obavijesti Video Pretražite Navigacija
ne traže 'kusur'

Cijene koje završavaju s 98 ili 99 lipa uskoro bi mogle otići u povijest

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Godišnje trgovci na račun cijena koje završavaju na 98 ili 99 lipa zarade milijun do dva milijuna kuna.

Kroz prosječni trgovački lanac u Hrvatskoj na dan prođe pola milijuna kupaca. Njih 30 posto robu plati gotovinom, a većina ih ne traži 'kusur' u najsitnijim lipama. Pa, ako napravimo jednostavnu računicu, ispada da trgovci na račun cijena koje završavaju s 99 ili 98 lipa - na godinu zarade od milijun do dva milijuna kuna. A takve bi cijene uskoro mogle otići u povijest.

Pročitajte i ovo Trgovina - 4 Nelogičnosti Mali trgovci ljuti su na Vladu: ''Nestašice u pojedinim trgovinama mogle bi biti neizbježne'' Ilustracija - 4 Ovo morate znati Trgovci najavili i akcije i sniženja. Znate li u čemu je razlika i o kojim je zapravo cijenama riječ?

Gotovo da nema proizvoda kojemu je cijena zaokružena na cijeli broj. Vesna, kao i većina potrošača, ne traži ostatak novca ako je riječ o najsitnijim lipama.

'Nije u redu. 98 lipica, tak se skupe, lipa po lipa i mi smo zakinuti, oštećeni mi kupci. A svakodnevno smo po dućanima', kaže ova Zagrepčanka.

' Ne znam vraćaju li jer nemam običaj tražiti to', rekao nam je Željko.

Pale su cijene, ali ipak nije trenutak za pljesak

Potrošači ne traže, a trgovci zadovoljno trljaju ruke. Stoga, EU parlament zahtijeva od EU komisije da se nađe model kako bi se zaštitilo potrošače.

'Za pojedinca je to relativno mali novac, ali opet na neki način je to prevara. Jer, često i u trgovinama vam kažu - joooj, nemam sitno da vam vratim i svatko će odmahnuti rukom i reći - pa neću sad praviti problem radi te dvije lipe', kaže Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu.

Na koji će se način regulirati cijene, još nije poznato.

Padaju cijene: Ekonomisti zabrinuti, potrošači sretni

'Pa bolje da zaokruže da bude sve na 50. Onda će se i blagajnici ljepše činiti kad joj ostaviš 50 nečega nego 3', kaže Željko.

'U Njemačkoj su radili jednu humanitarnu, da tako kažem akciju. Građanima su preporučili da taj sitniš ostave u humanitarne svrhe, nakon čega je svakog mjeseca ostajalo oko 25 tisuća eura i oni su od toga gradili vrtiće i radili slične projekte koji su socijalno izuzetno vrijedni', rekla je Borzan.

Potreba za zaokruživanjem cijena proizlazi i zbog velikog troška kovanja najsitnijih kovanica.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene