top box 1 test
21107
21107
21107
21107
21107

Cijene hrane u Hrvatskoj ispod europskog prosjeka

  • , 13.07.2007., 14:08
  • Autor:
  • komentara

Cijene hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj ispod su prosjeka u Europskoj uniji, ali su više nego, primjerice u Nizozemskoj te u svim novim članicama, osim Cipra, objavio je Eurostat, statistički ured Europske unije.

 
 
 
 
Hrana
Hrana
Hrana

Cijene prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj iznose 89 posto od prosjeka u 27 zemalja članica

Eurostat je proveo istraživanje cijena u 2006. godini u 37 europskih zemalja - 27 sadašnjih članica, zemljama kandidatima Hrvatskoj, Makedoniji i Turskoj, potencijalnim kandidatima te u Švicarskoj, Norveškoj i Islandu. Istraživanjem je obuhvaćeno oko 500 usporedivih proizvoda.

Cijene prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj iznose 89 posto od prosjeka u 27 zemalja članica. To je više nego u svim novim članicama, osim na Cipru te u nekim starim članicama. Tako su u Nizozemskoj i Portugalu cijene 88 posto od europskog prosjeka, a u Sloveniji, koja od novih članica, osim Cipra, ima najviše cijene 87 posto. Najskuplja hrana i piće su Danskoj i Švicarskoj - 142 od europskog prosjeka, a najniže cijene su u Bugarskoj (56 posto), Litvi (64), Poljska i Slovačka (67 posto).

Cijene namirnica i bezalkoholnih pića u Turskoj i Makedoniji, dvjema zemljama koje uz Hrvatsku imaju kandidatski status, iznose 84, odnosno 56 posto.

U Bosni i Hercegovini cijene su na razini od 71 posto europskog prosjeka, u Albaniji 72 posto, u Crnoj Gori 74 posto, a u Srbiji 67 posto.

kruh

Što se tiče cijena kruha i žitarica, one u Hrvatskoj iznose 87 posto od europskog prosjeka. I tu je opet najskuplja Danska (150 posto) od europskog prosjeka, Švicarska (142 posto) i Finskoj (141 posto). Najjeftinije među državama članicama EU-a je u Bugarskoj (41 posto), Slovačkoj (56 posto), Rumunjskoj (59 posto).

Cijene mesa u Hrvatskoj iznose 86 posto europskog prosjeka. Meso je najskuplje u trima zemljama izvan Europske unije - Švicarskoj (195 posto) europskog prosjeka, Islandu (189 posto) i Norveškoj (182 posto). U Europskoj uniji ponovno je najskuplje u Danskoj 149 posto, Švedskoj 133 posto, Irskoj 129 posto. Najjeftinije je opet u Bugarskoj (48 posto), Litvi (50 posto), Poljskoj 52 posto.

U Turskoj su cijene mesa na razini od 77 posto od europskog prosjeka, Makedoniji 53 posto, Albaniji 62, Srbiji 68, Crnoj Gori 69 i Bosni i Hercegovini 73 posto.

Kod cijena mlijeka, sira i jaja, one u Hrvatskoj iznose 89 posto. Zanimljivo je da su mlijeko i mliječni proizvodi među članicama EU-a najskuplji u Grčkoj 138 posto, a najjeftiniji u Poljskoj 67 posto.

Cijene alkoholnih pića u Hrvatskoj su iznad europskog prosjeka - 113 posto. Alkohol je najskuplji u Norveškoj (229 posto), Islandu (226 posto). Među članicama EU-a, naskuplji je u Irskoj (181 posto) i Finskoj (170 posto), a najjeftiniji u Slovačkoj 72 posto i Mađarskoj 77 posto.

cigareta

Pušačima je najteže u Norveškoj - cijene cigarete u toj zemlji iznosi 227 posto od europskog prosjeka

Pušačima je najteže u Norveškoj - cijene cigarete u toj zemlji iznosi 227 posto od europskog prosjeka. Među članicama EU-a, duhan je naskuplji u Velikoj Britaniji 205 posto, a najjeftiniji u Litvi 30 posto. U Hrvatskoj su cijene cigarate na razini od 65 posto europskog prosjeka.

Eurostat je krajem prošlog mjeseca objavio podatake za prošlu godinu o BDP-u po glavi stanovnika, mjerenom prema paritetu kupovne moći. Prema tim podacima najbogatiji je Luksemburg s 280 posto europskog prosjeka, zatim Irska 144 posto, Nizozemska 131. Najsiromašnija je Bugarska s 37 posto europskog prosjeka. Od novih članica najbolje je plasiran Cipar s 94 posto, Slovenija 87 posto i Češka 79 posto. 

Hrvatska je točno na polovici europskog prosjeka - 50 posto, a nešto bolje od nje su Poljska 53 posto, Latvija 56 posto i Litva 58 posto.

Turska i Makedonija znatno zaostaju s 29, odnosno 27 posto od prosječnog europskog BDP-a.

  • Ispiši
  • Ocijeni:
  • ( glas(ova))

Komentari ( komentara do sada)

Komentiraj

tvoj komentar:

15673fd935_60941332 Stiže dobra vijest za mlade nezaposlene (Video: Dnevnik Nove TV)

23.4.2014. - Velike tvrtke će zajedno pokretati programe zapošljavanja, ali će i mladim davati priliku za učenje kroz posao te stjecanje nepohodnog, prvog radnog iskustva. Tvrtke će mlade i pripremati za tržište rada, a osim s privredom, cijeli projekt trebao bi se povezati i sa obrazovnim sustavom.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se