277312
277312
277312
277312
277312

Čak 93 posto Hrvata razmišlja o emigraciji! Evo gdje bi otišli!

  • , 06.03.2013., 12:31
  • Autor:
  • komentara

Prema rezultatima Gfk-ovog istraživanja, tek se sedam posto Hrvata NE bi preselilo iz Lijepe naše. Pogledajte gdje bi najviše građana emigriralo. Pri vrhu 'obećanih zemalja' našle su se i Švicarska, Austrija te Amerika.

 
 
 
 

Kontinuirana ekonomska kriza kojoj se ne nazire kraj, opća besparica i sve oskudnija ponuda poslova samo su neki od razloga zbog kojih sve više Hrvata razmišlja o selidbi iz Lijepe naše.

U posljednje je vrijeme najveći hit Kanada, posebice među mlađom populacijom, no rezultati istraživanja Gfk Centra za istraživanje tržišta pokazuju da hrvatski građani itekako razmišljaju i o drugim lokacijama diljem planeta.

Zapanjujuće zvuči podatak da tek sedam posto ispitanika u istraživanju provedenom u listopadu prošle godine tvrdi da ne bi živjelo nigdje osim u Hrvatskoj.

>> Vize za jednogodišnji rad u Kanadi razgrabljene u samo 45 minuta!

Prije 13 godina Lijepa naša je bila obećana zemlja za gotovo 30.000 stranaca, koji su se tada doselili i s obiteljima trajno skrasili u Hrvatskoj. Prema posljednjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2010. godine, u Hrvatsku se doselilo tek pet tisuća stranaca, dok se iz države iselilo gotovo deset tisuća ljudi.

Najpoželjnija Njemačka, najmlađi bi najradije u Ameriku

Rezultati Gfk-ovog istraživanja pokazuju da je Hrvatima najpoželjnija inozemna lokacija za preseljenje Njemačka, gdje bi najradije emigriralo 13 posto ispitanika, od čega najviše Slavonaca (22 posto), a najmanje Zagrepčana (8 posto).

Druga po popularnosti obećana zemlja je Švicarska, u koju bi otišlo 11 posto ispitanika, dok bi se za Austriju odlučilo njih osam posto. Slijedi nekoliko prekooceanskih država - SAD i Kanadu odabralo bi po sedam posto ispitanika, a Australiju pet posto.

Amerika je, inače, najzanimljivija najmlađoj populaciji (15-19 godina – 16 posto; 20-29 godina – 12 posto).

Osim šest najprivlačnijih, ispitanici su naveli još 54 države u koje bi se, u potrazi za boljim sutra, rado preselili.

Tradicionalisti bi u gastarbajtere, a avanturisti preko oceana

Prema različitim segmentima društva, Njemačka je najveći hit među skupinom 'Settled' osoba (24 posto). Riječ je o ljudima čiji je život određen prošlošću i tradicijom, jako drže do poštivanja predaka, mira i harmonije, a poštuju i tradicionalne spolne uloge. Pretežno su okrenuti vjeri i moralu.

U Sjedinjenim Državama sebe najviše vide hrvatski 'Avanturisti' (15 posto), čiji je životni moto 'život je izazov'. Važni su im uzbuđenje i užitak, samoispunjenje, izgled te individualnost, streme bogatstvu, imaju veliki broj različitih interesa, ali su okrenuti i sebi.

U Švicarsku po dobru plaću, u Austriju zbog prirode

U Švicarsku bi najvećim dijelom krenuli ljudi iz skupine 'Homebodies' (njih 17 posto). To su ljudi kojima je život neprestana borba, teže dobrom materijalnom statusu do kojeg dolaze napornim radom, a interesi su im isključivo vezani uz vrijeme provedeno s obitelji/partnerom, uz odgajanje djece, rad i sport.

Segment 'Organičara' najviše je zainteresiran za život u Austriji (njih 14 posto). Priroda je veoma važan dio njihovih života, ne teže materijalnom, vole umjetnost, važno im je znanje, otvoreni su novim idejama, teže jednostavnosti, socijalno su odgovorni, tolerantni, volontiraju, a vole i kuhati.

U Australiju bi najradije otišli 'Racionalni realisti', njih 11 posto. Riječ je o ambicioznim ljudima kojima su važni znanje, učenje, ali i moć. Žive u skladu s prirodom, pridonose dobrobiti društva, obitelj im je važna, kao i umjetnost, vrtlartsvo, održavaju dobru formu.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se