Međubiskupijskoga sjemeništa uz nazočnost velikog broja ravnatelja, predstavnika Crkve i nadležnog Ministarstva.
Pročitajte i ovo
Voditeljica Ureda za vjeronauk u školi Valentina Mandarić podsjetila je da je riječ o prvomu takvom susretu i istaknula kako je njegov razlog dobro osobe, odnosno odgoj odgovornoga subjekta u vrijeme kada Europa sve više živi iskustvo rizičnoga društva.
Po riječima kardinala Bozanića, vjeronauk u korelaciji s drugom predmetima može dati iznimno važan doprinos odgoju za mir, dijalog, suživot i solidarnost. Ali, istaknuo je, samo u korelaciji s drugim predmetima jer odgovornost za promicanje tih pozitivnih stavova i vrednota ne može biti samo na jednom predmetu.
Pitanje školskoga vjeronauka nije samo pitanje Crkve već i
Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Agencije za odgoj i brazovanje te škola jer je, rekao je Bozanić, svima cilj isti -
istinsko dobro naše djece i mladih.
Kardinal Bozanić smatra da kvaliteta vjeronauka, pa onda i
cjelovitoga odgoja, u velikoj mjeri ovisi o uspješnoj suradnji Crkve i škole koja se pak ostvaruje na različitim razinama od kojih je jedna svakako i ona između Ureda za vjeronauk i ravnatelja.
Zato je pozvao sve da se zauzmu za što bolju suradnju kako
promicanjem i podržavanjem svega što je dobro tako i pravodobnom, dobronamjernim i stručnim reagiranjem u situaciji kada se javljaju određena nesnalaženja i problemi. S tim u vezi je ocijenio da se u hrvatskim medijima, unatoč dobroj suradnji i uklopljenosti vjeronauka u većini hrvatskih osnovnih i srednjih škola, ističu i prenaglašavaju povremene poteškoće i nesnalaženje nekih pojedinaca i time se, namjerno ili nenamjerno, stvara dojam o općemu nesnalaženju vjeroučitelja i problematičnosti toga predmeta.
Državni tajnik za predškolski i školski odgoj Nevio Šetić kazao je da je vjeronauk kičmeni stup obrazovanja koji, učeći nas duhovnim i moralnim vrijednostima, čuva i njeguje našu opstojnost i osobnost.
Istaknuvši da je su do sada učinjene velike promjene na području obrazovanja, Šetić je dodao da nacionalni kurikulum još nije gotov što se odnosi i na pitanje vjeronauka.
Na važnost vjeronauka u školama ukazali su i ravnatelji predškolskih ustanova i ustanova za djecu s posebnim potrebama te osnovnih i srednjih škola.
Tako je ravnateljica zagrebačke VII. gimnazije Lijlja Vokić istaknula da su roditelji najodgovorniji za odgoj djece i da jedino oni odlučuju o tomu hoće li njihova djeca ići ili ne na vjeronauk.
Smatra da o problemima - kao što su droga, alkohol i prostitucija među mladima - treba jasno i otvoreno govoriti, ali da istodobno "ne treba svakovrsnim inovacijama koje narušavaju duhovne vrijednosti rastakati naše škole koje su izuzetno kvalitetne".
