"Očekujem pozitivno izvješće Europske komisije budući da je Hrvatska predala svoje dokumente. Međutim, tu nije kraj, ispred nas je dosta vremena da ispravimo makroekonomske neravnoteže, na čemu ćemo raditi i u 2015. i 2016. godini te u 2017. što se tiče deficita. Ovo je sada samo mali korak prema ukupnoj fiskalnoj konsolidaciji koja treba uslijediti narednih godina", rekao je ministar Lalovac, koji je u utorak sudjelovao na sastanku ministara financija zemalja članica EU-a.
Lalovac je rekao da je na marginama sastanka neformalno razgovarao s povjerenikom za ekonomske i financijske poslove Pierreom Moscovicijem, ali da ne može iznositi detalje.
"Komisija sutra ima sastanak, a ja se nadam pozitivnom rješenju. Ne očekujem korektivne mjere, ali to ne znači da se možemo opustiti. Sigurno će i dalje biti snažan monitoring, sigurno će Komisija inzistirati na provedbi specifičnih preporuka", rekao je ministar Lalovac.
'Država je dužna 280 milijardi, a građani i tvrtke 420 milijardi. Po tom smo gori od Grčke'
Europska komisija će u srijedu na svom redovitom tjednom sastanku prihvatiti ocjene nacionalnih reformskih programa svih zemalja članica te izdati specifične preporuke za svaku zemlju članicu u pogledu ekonomske politike u narednom razdoblju.
Također bi trebala donijeti odluku u vezi s postupkom za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža.
Komisija je u veljači utvrdila da u pet zemalja članica (Hrvatska, Bugarska, Francuska, Italija i Portugal) postoje prekomjerne makroekonomske neravnoteže, s tim da bi se protiv Hrvatske i Francuske mogao pokrenuti korektivni postupak za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža ako Komisija ocijeni nedovoljno ambicioznim mjere koje su te dvije zemlje najavile u svojim reformskim nacionalnim programima.
Komisija različito, u šest kategorija, stupnjuje makroekonomske neravnoteže.
U prvoj kategoriji su zemlje koje nemaju neravnoteže, u drugoj one s neravnotežama koje zahtijevaju monitoring i političku akciju, u trećoj zemlje s neravnotežama koje traže monitoring i odlučnu političku akciju, u četvrtoj zemlje s neravnotežama koje zahtijevaju specifični monitoring i odlučnu političku akciju, u petoj zemlje s prekomjernim neravnotežama koje zahtijevaju specifični monitoring i odlučnu političku akciju i šestoj su one zemlje koje imaju prekomjerne neravnoteže koje zahtijevaju odlučnu političku akciju i aktiviranje Postupka za makroekonomske neravnoteže (EIP).
Prvih pet kategorija spadaju u preventivni dio Postupka makroekonomskih neravnoteža. Hrvatska je sada u petoj kategoriji.
Do sada još nije pokrenut korektivni postupak ni protiv jedne zemlje. U sklopu korektivnog postupka od zemlje se traži da izradi korektivni akcijski plan. Komisija zatim ocjenjuje taj plan i ako nije zadovoljna, traži novi. U slučaju da ni drugi korektivni akcijski plan nije zadovoljavajući, zemlje članice eurozone mogu biti financijski kažnjene do 0,1 posto BDP-a, dok kod ostalih zemalja postoji mogućnost suspenzije dijela europskih fondova koji su im na raspolaganju. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
