Boris Lalovac, novi ministar financija, sjeda u jednu od najvrućih fotelja u zemlji. Ne samo stoga što ju je njegov prethodnik uspio dobro zagrijati te postati jedan od najpopularnijih političara u zemlji, primjerice daleko boljeg rejtinga od svog šefa Zorana Milanovića, već zbog posla koji će biti na njegovim leđima i resoru koji vodi.
Pročitajte i ovo
Da mu neće biti nimalo lako, potvrdile su i prognoze Europske komisije koje su stigle samo dan ranije prije smjene Slavka Linića; Hrvatska je na gospodarskom dnu i jedina zemlja EU uz Cipar koja ove godine neće imati gospodarski rast.
Kako popuniti državnu blagajnu?
Smanjenja nezaposlenosti, odnosno investicija koje bi otvarale nova radna mjesta nema na vidiku, a samo je pitanje vremena do kada će Vlada moći odgađati reformu javne uprave i golemog birokratskog aparata što bi samo još više moglo popuniti biroe za nezaposlene.
Premda se ove stvari događaju neovisno o Ministarstvu financija, na tom je resoru ključni zadatak; kako popuniti državnu blagajnu koja vječito vapi za novim prihodima?
Odgovor su do sada uglavnom bili porezi. Kako je već povećano gotovo sve što se moglo povećati, novi ministar financija morat će biti prilično maštovit i kreativan u prikupljanju svježeg novca. A da to nisu nova zaduženja.
Izostalo smanjenje državne potrošnje
Linić je svojim odrješitim potezima uspio donekle uvesti financijsku disciplinu, međutim, izostalo je smanjenje državne potrošnje i ključni rezovi koji bi vodili u tom smjeru. Ipak, za to se ne može okriviti politika Ministarstva financija već nespremnost Vlade da provede ključne reforme sustava uprave i lokalne samouprave.
Zato će glavnom čovjeku za financije zadatak biti daljnje hrvanje s prekomjernim deficitom čije smanjenje od Hrvatske zahtjeva EU. Ove godine rez je išao do 4,5 posto BDP-a, odnosno iznosio je 1,3 milijarde kuna dok bi iduće godine trebao ići na 3,5 posto BDP-a.
Što će biti s porezom na nekretnine?
Posljednji porezi koji su povećani u svrhu umanjenja deficita su trošarine na gorivo te telekomunikacijske usluge. Za daljnje rezanje proračunskog minusa, Slavko Linić najavio je za 2016. porez na nekretnine, a za 2015. porez na štednju i kapitalnu dobit.
Linić je bio jedan od najvećih zagovornika uvođenja poreza na nekretnine, no u tom zalaganju ostao je usamljen, čak i unutar redova vlastite stranke. S Lalovcem na čelu državnih financija, o ovom će se porezu sigurno puno manje govoriti. Imao je Linić na pameti i korigiranje plaća u javnom sektoru, no tu je isto morao popustiti.
Tko je novi ministar financija?
Ministarstvo financija trebalo bi, međutim, popraviti i Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnim nagodbama koji se pokazao prilično manjkavim. Apsurdno je da je na kraju, na neki način, upravo u jednom takvom slučaju nagodbe, a riječ je o vinkovačkoj Spačvi, Linić platio glavom.
300.000 građana u blokadi
Prije njega otišla je šefica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec i to stoga jer je propuštena naplata duga od 10,5 milijuna kuna od osječke tvrtke OLT dok je ona tvrdila da je taj dug još iz 2007. godine.
Upravo zbog loptanja tko je trebao naplatiti dug i kada, premijer Milanović naredio je Ministarstvu financija da prikupi dokumentaciju o svim nenaplaćenim državnim potraživanjima do dolaska ove Vlade koju je dočekala 51 milijarda kuna nenaplaćenog duga.
Država priprema i uvođenje instituta osobnog bankrota za građane što će također najvećim dijelom rješavati Ministarstvo financija. U blokadi je više od 300 tisuća građana koji duguju više od 24 milijarde kuna, najviše bankama, a mogućnost oprosta duga dobilo bi 268 tisuća građana koji imaju dug manji od 100 tisuća kuna.
Kao dosadašnji pomoćnik Slavka Linića i njegova desna ruka, Boris Lalovac ima olakotnu okolnost jer je dobro upoznat sa svime što se u ministarstvu radilo pa tako i s onim što ga čeka. Baš stoga se mnogi pitaju; Borise, što ti je to trebalo?
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
