Evo koji brendovi idu "pod povećalo" EU na zahtjev građana

Gošća Vijeti Nove TV bila je Biljana Borzan koja je govorila o ovoj temi.

Pročitajte i ovo A što se tiče BiH... Izvješće EU komisije: Strateški smjer Srbije je upitan Hrvatska se uključila Do ljeta proizvodi jednake kvalitete u cijeloj Europskoj uniji!

Gospođo Borzan, otkud želja za ovim istraživanjem? Jeste li i Vi primijetili da vam deterdžent kupljen u Njemačkoj bolje pere od ovog u Hrvatskoj ili?

Jesam. Dakle, osobno iskustvo, ali i građani koji su mi se javljali, budući da sam u Europskom parlament članica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, pa su mi se preko mailova, društvenih mreža, u direktnom kontaktu, ljudi me na ulici zaustavljaju i kažu: Dajte nešto učinite po tom pitanju. Jednostavno se činilo kao neminovnost da ovakvo istraživanje ide.

Koje proizvode ćete uspoređivati?

Prehrambene i higijenske potrepštine, odnosno deterdžente, i to one koji su prema anketi građani odlučili, odnosno preferiraju u svojoj kupovini. Pitali smo one koji u svojim domaćinstvima obavljaju kupnju iz pojedinih kategorija. Od pića, gaziranih, negaziranih, čokolade, deterdženti, hrenovke. Tu su najpoznatiji brendovi koji se najčešće konzumiraju, stavit ćemo ih pod povećalo da vidimo postoji li razlika.

Zašto smatrate problematičnim da su neki proizvodi drugačiji, ako su zdravstveno ispravni?

Inače, u mojoj komunikaciji s Europskom komisijom svaki put kad pokušam ovo pitanje dignuti na višu razinu, oni kažu: Ali proizvod je siguran. Međutim, smatram da to nije dovoljno jer su istraživanja pokazala da su građanima odmah nakon sigurnosti, je kvaliteta na drugom mjestu kao kriterij pri kupnji. Ne možemo imati proizvod koji se u istoj tvornici u jednoj kvaliteti proizvodi za stare države članice EU, znači, to su ove zapadne države, i slabiju kvalitete koja se plasira na naše tržište, a da je pri tome često cijena i veća.

Zaboravili smo spomenuti brendove, koji su to brendovi?

Recimo, tu je Coca Cola, Pepsi Cola, Nestea, Bravo sok od naranče, Milka čokolada s lješnjacima, Ariel od deterdženata, Colgate zubna pasta, Pringles čips, Rama namaz, Philadelophia namaz, iz svake kategorije je uzeto ono što su građani rekli da ih najviše zanima.

Na koji način će se raditi analiza, odnosno, kako ćete uspoređivati kvalitetu?

S obzirom na to da su neka istraživanja na ovu temu već rađena, ja sam nastojala iz grešaka koje su učinjene u tim istraživanjima učiti i mijenjati stvari. Kolegica iz Češke koja je radila slična istraživanja, ali samo s prehrambenim proizvodima, dva proizvoda su joj otpala iz istraživanja jer nisu bila adekvatno prevezena iz trgovine u laboratorij. Znači, stručnjaci će iz laboratorija koji budu na javnom natječaju dobili posao za analize uzoraka, ići će u Njemačku i Hrvatsku u trgovine, adekvatno prevesti uzorke, analizirati ih. Nakon toga ćemo prezentirati rezultate.

Što je pokazalo ovo istraživanje, je li građanima važna zemlja podrijetla?

90% njih gleda iz koje zemlje dolaze proizvodi. Uglavnom preferiraju domaće, smatraju ih sigurnijim, ali u svakom slučaju kada kupuju strane brendove, mislim da je u redu da se ne osjećaju kao građani drugog reda i da dobiju proizvod jednak po kvaliteti kakve mogu kupiti u Austriji, Njemačkoj ili bilo kojoj drugoj zapadnoj zemlji.

Vaš je krajnji cilj mijenjati zakon?

Naravno, ako se pokaže ova teza točnom, vršit ćemo pritisak na Europsku komisiju. Također se mora uključiti i Europsko vijeće jer se i tu donose odluke, objasniti kolegama u zapadnoj Europi da ovaj problem postoji, jer ga oni dobrim dijelom nisu niti svjesni i zakonom to vrlo striktno prepisati zato što u trenutku kao što je sadašnji da proizvođači sada nemaju obvezu prilagoditi se na način da imamo svi iste proizvode, oni će raditi tako na isti način koliko god budu htjeli. Moramo ih prisiliti kroz zakon da nas tretiraju sve jednako.