Rast BDP-a, ilustracija (Guliver/Thinkstock)
Rast BDP-a, ilustracija (Guliver/Thinkstock)

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju prema kojoj je hrvatsko gospodarstvo raslo 2,9 posto.


Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju ove godine 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje što je najveći rast u zadnjih osam godina, od drugog kvartala 2008. godine. Tada je BDP, naime, rastao po istoj stopi.

To je već osmo tromjesečje zaredom kako hrvatsko gospodarstvo raste. U prvom je porast iznosio 2,7 a u drugom 2,8 posto u odnosu na 2015. godinu.

Najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u trećem kvartalu ostvaren je rastom izvoza roba i usluga, odnosno najveći doprinos dala je rekordna turistička sezona

Doprinos domaće potražnje, odnosno osobne potrošnje, također je bio pozitivan.

Hrvatska ostvarila najbržu stopu rasta u EU na kvartalnoj razini

Hrvatska je po ostvarenoj godišnjoj stopi rasta BDP-a u trećem tromjesečju u gornjoj polovini među članicama Europske unije (EU), dok je u usporedbi s prethodnim tromjesečjem ostvarila najbrži rast među svim članicama EU 28, istaknuo je ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof.

Budući da se radi o 'turističkom tromjesečju', u kojem je doprinos turizma značajan, pozitivan rast je ostvaren prvenstveno uslijed rasta izvoza usluga, odnosno pojačane turističke potrošnje, ocijenio je Krištof.

Sve sastavnice BDP-a, kako je rekao, su pozitivne - rastu investicije, potrošnja kućanstava, državna potrošnja, dok je izvoz roba i usluga veći od uvoza.

Zanimljivi su podaci o usporedbi s EU 28, kazao je Krištof, navodeći kako je po godišnjim, sezonski prilagođenim podacima, rast hrvatskog BDP-a iznosio 2,7 posto, te se po tome Hrvatska nalazi u gornjoj polovici među članicama EU, čiji je prosječni godišnji rast iznosio 1,8 posto.

"Još su zanimljiviji podaci o usporedbi s prethodnim tromjesečjem, koji pokazuju da je Hrvatska najbrže rasla od svih članica EU 28, po stopi od čak 1,7 posto, dok je prosjek EU 28 bio 0,4 posto", istaknuo je Krištof.

Kazao je i kako se DZS ne bavi projekcijama, no kako ova objava BDP-a ukazuje na nastavak trenda oporavka gospodarstva. "Gospodarstvo je u uzlaznoj fazi i vjerujem da su to dobre vijesti", ustvrdio je.

Snažan rast potrošnje i turizma

Makroekonomisti u anketi Hine naveli su da rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

"Najznačajniji generator rasta trebala bi biti osobna potrošnja, s obzirom na njezin udio u BDP-u te snažne stope rasta prometa u maloprodaji tijekom ljetnih mjeseci", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Promet u trgovini na malo na godišnjoj razini raste već 25 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno otkad DZS vodi te podatke. Pritom je u trećem tromjesečju maloprodaja porasla oko 4,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To se, među ostalim, zahvaljuje rastu plaća. Prosječna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je u rujnu 5624 kune, što je realno 2,3 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, navode analitičari Raiffeisenbank (RBA) u osvrtu na nedavno izvješće DZS-a.

Jačanje potrošnje zahvaljuje i deflaciji te niskim cijenama energenata, što dovodi do povećanja raspoloživog dohotka građana.

"Osobna potrošnja podršku će i dalje pronalaziti u izostanku inflatornih pritisaka, nešto povoljnijim kretanjima na tržištu rada, ali i snažnom rastu turističkih pokazatelja", poručuje jedan od makroekonomista i ističe rekordne rezultate turističke sezone.

U prvih devet mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 74,6 milijuna noćenja, ili 8,6 posto više nego u istom razdoblju lani.

Prihodi od turizma mogli bi ove godine premašiti rekordnih 8 milijardi eura, navodi jedan od makroekonomista i poručuje kako bi "snažan rast turističkih prihoda iz inozemstva trebao rezultirati i pozitivnijim doprinosom neto izvoza na kretanje BDP-a, unatoč rastu robnog uvoza".

Rast industrijske proizvodnje usporio

Pozitivno će na BDP utjecati i jačanje industrijske proizvodnje, koja je u trećem tromjesečju porasla oko 1,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

To je, doduše, sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je industrija porasla 3,5 posto, no proizvodnja neprestano raste već 21 mjesec zaredom, što je njezin najdulji pozitivan niz od 2007. godine.

"Treći kvartal trebao bi biti obilježen znatnim porastom izvoza usluga, ali se s druge strane bilježi postupno usporavanje rasta industrijske proizvodnje", navodi jedan od makroekonomista.

Robna razmjena mogla bi imati neutralniji utjecaj nego u prethodnim tromjesečjima, kada je snažan rast izvoza pozitivno utjecao na BDP.

Prema podacima DZS-a, vrijednost hrvatskog robnog izvoza porasla je u prvih devet mjeseci 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 66 milijardi kuna.

To se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. Uvoz je istodobno porastao za 2,5 posto, na 108 milijardi kuna.

Tako je manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom iznosio oko 42 milijardi kuna ili 2,6 posto više nego u istom razdoblju lani.

"Doprinos neto inozemne potražnje u trećem tromjesečju ipak bi trebao biti pozitivan, zahvaljujući prvenstveno rastu izvoza usluga, ali i nastavku rasta izvoza roba", navodi se u anketi Hine.

Nastavak rasta investicija

Pozitivno bi na BDP trebao utjecati i nastavak rasta bruto investicija u fiksni kapital, koje su u prethodnom tromjesečju porasle za 6,3 posto na godišnjoj razini, peti kvartal zaredom.

"Investicijska aktivnost, čija se dinamika rasta ubrzala u drugom tromjesečju, zamašnjak dobiva i u javnom i u privatnom sektoru, a ohrabruju podaci o većem korištenju sredstava iz EU fondova", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Na rast investicija ukazuje i podatak DZS-a o rastu fizičkog obujma građevinskih radova za 3,1 posto u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Zahvaljujući dobrim pokazateljima u prvih devet mjeseci ove godine, gotovo svi makroekonomisti povećali su posljednjih mjeseci procjene rasta gospodarstva u cijeloj 2016.

Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista u ovoj godini u prosjeku očekuju rast BDP-a za 2,6 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali 2,1 posto. Pritom se njihove procjene rasta kreću u rasponu od 2,5 do 2,8 posto.

U rebalansu proračuna Vlada je, pak, ovih dana povećala procjenu rasta gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 2 na 2,6 posto. (Hina/N.C.)