Gorivo je svakako velik izdatak u kućnom proračunu, tim više što cijena najkorištenijeg benzina prelazi 10 i pol kuna. U posljednja tri mjeseca cijena nafte pala je za 20 posto. No, unatoč tome i dalje točimo skupo gorivo. Tajna se krije u kretanju tečaja, koji uz cijenu barela kreira krajnju cijenu litre koju platimo.
Pročitajte i ovo
Barel nafte najniži je u posljednje četiri godine. No, cijene na crpkama i dalje su visoke. Nafta je 2010. te godine stajala 88 dolara po barelu. Litru Eurosupera plaćali smo 8 kuna i 98 lipa, dok je za litru Eurodizela bilo potrebno izdvojiti 8 kuna i 32 lipe.
Barel nafte danas je gotovo jednak onome iz 2010. godine. No, cijene benzina su znatno više. Litra Eurosupera stoji 10 kuna i 66 lipa, dok je Dizel 10 kuna i dvije lipe.
Tečaj i manji pad cijena naftnih derivata na mediteranskom tržištu od onog na svjetskom dva su razloga zbog kojih nema značajnijeg pojeftinjenja.
Linić: Očekujem da Vlada nastavi borbu s MOL-om
'Kad padne nafta za 20 posto, ne znači nužno da će i cijena naftnih derivata pasti, može biti i obrnuta situacija', rekao nam je Jasminko Umičević, naftni stručnjak.
Upravo takve situacije boje se i vozači.
'Bojim se da će ići još i više, a država za to baš i nema sluha', smatra Željko.
Pad cijene barela nisu osjetili ni vozači u susjedstvu.
'Nisam protiv istraživanja nafte i plina, ali sam za čistu i zdravu tehnologiju'
Nešto više za gorivo od nas plaćaju Slovenci. Cijena Eurospera, blizu je 11 kuna, dok se Dizel prodaje po 10 kuna i 26 lipa. Jeftinije se voze Austrijanci, litra Dizela je ispod 10 kuna. Mađari litru Eurosupera plaćaju 11 kuna, dok je Dizel još skuplji, 11 kuna i 17 lipa.
Punim spremnicima, za manje novca ne treba se nadati. Dugoročno, cijena nafte opet će rasti.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
